Zbog poskupljenja struje Hrvatskoj prijeti gubitak 100.000 radnih mjesta
Poduzetnici diljem Hrvatske žale se da su im od 1. travnja i nove korekcije cijana električne energije počeli dolaze tri puta veći računi za struju.
Zbog visokih računa mnogi su počeli s racionalizacijom, pa se primjerice klimauređaji u objektima manje koriste.
Udruga Glas poduzetnika (UGP) brzo je reagirala zatraživši jednaku tarifu za struju za poduzetnike i građane, upozorivši da u suprotnom mnogi poduzetnici neće preživjeti enorman val poskupljenja struje.
Prema nekim tvrdnjama, najmanje 100.000 ljudi bi moglo ostati bez posla, navodi Index.hr.
"Ne samo što su nafta i plin poskupjeli, sada se mnogi poduzetnici suočavaju s enormnim računima za struju - većina njih je dobila račune koji su i po tri puta veći nego prijašnji, što je neprihvatljivo. Visoke račune teško da će svi poduzetnici moći podmiriti, stoga im neće preostati ništa drugo nego da otpuštaju svoje radnike, zatvaraju svoja poslovanja ili ulaze u dugove", priopćili su iz UGP-a.
Iz te udruge zatražili su da se izjednači cijena električne energije za gospodarstvo i cijena električne energije za kućanstva, jer sustav koji je trenutno važeći u Hrvatskoj, u kome gospodarstvo plaća skuplju struju u odnosu na kućanstva, ne postoji nigdje u Europskoj uniji.
Prema podacima statističke agencije EU Eurostata, cijena električne energije za gospodarstvo u Hrvatskoj od 0.129 eura po kWh je daleko ispod prosjeka EU od 0.1746 eura po kWh. Cijene u Hrvatskoj su na razini cijena u Poljskoj (0.1357 eur/kWh), Mađarskoj (0.1304 eur/kWh) i Sloveniji (0.1219 eur/kWh).
Po pitanju cijene električne energije za kućanstva, Hrvatska je također relativno povoljnija. S cijenom od 0.1022 eur/kWh u drugoj polovici 2021. je bila daleko jeftinija od prosjeka EU (0.1515 eur/kWh), i u sličnom rangu kao Slovačka (0.12 eur/kWh), Slovenija (0.1183 eur/kWh), ali ipak skuplja nego Poljska (0.0882 eur/kWh) i Mađarska (0.0789 eur/kWh).
Neke države, poput Finske, Islanda i Švedske, imaju puno nižu cijenu električne energije za gospodarstvo, industriju i poduzetnike nego za kućanstva. Isto vrijedi i za Češku, gdje je cijena električne energije u drugoj polovici 2021. bila 40 posto viša za kućanstva nego za gospodarstvo.
Index podsjeća kako se cijena električne energije, iako Hrvatska elektroprivreda (HEP) dvije trećine električne energije podmiruje iz domaće proizvodnje, formira temeljem tržišne cijene na burzi. Za Hrvatsku je referentna cijena na burzi u Budimpešti, na kojoj se trguje električnom energijom, a cijena električne energije raste jako dugo, još od 2020.
Prognoze kretanja cijena struje do kraja godine i u 2023. nisu povoljne. Cijena MWh na burzi u Budimpešti za prvi kvartal 2023. iznosi 300 eura u odnosu na sadašnjih 250 eura.
Energetika.ba / FENA