Kancelarija EU za statistiku navodi da je ovaj udio oko 17.3 posto manji od ispunjenja cilja za 2030. godinu, koji je zacrtan na 42.5 posto.
To bi zahtijevalo prosječno godišnje povećanje od 2.9 posto od 2025. do 2030. godine.
Među zemljama Evropske unije, Švedska je imala najveći udio svoje finalne potrošnje energije iz obnovljivih izvora (62.8 posto).
Ta skandinavska zamlja prvenstveno se oslanjala na čvrstu biomasu, hidroenergiju i vjetar.
Finska je slijedila sa 52.1 posto, koja je najviše koristila na čvrstu biomasu, vjetar i hidroenergiju.
Danska je bila treća sa 46.8 posto, pri čemu je većina njene obnovljive energije poticala iz čvrste biomase, vjetra i biogasa.
Najmanji udjeli obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji zabilježeni su u Belgiji (14.3 posto), Luksemburgu (14.7) i Irskoj (16.1), prenosi Tanjug.