Ekolozi iz regiona traže uvođenje moratorija na izgradnju malih hidroelektrana
"Deklaracija o ekološki prihvatljivom korištenju rijeka zapadnog Balkana“ usvojena je danas na međunarodnoj konferenciji u Sarajevu pod nazivom „Pravni i praktični alati za zaštitu rijeka zapadnog Balkana i njihovih ljudi“.
Cilj konferencije, koju organiziraju nevladine organizacije Arnika iz Češke, Centar za životnu sredinu iz BiH, WWF Adria, je potaknuti raspravu o pravnim i praktičnim alatima za zaštitu rijeka, razmjena međunarodnih iskustava i potraga za sinergijom u zaštiti rijeka.
Učesnici iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Češke, Albanije, Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije su naveli kako su države zapadnog Balkana jedinstvene, s ogromnim brojem netaknutih rijeka koje pružaju staništa rijetkim endemskim vrstama biljaka i životinja, ali da su ti dragulji prirode ugroženi nekontrolisanom izgradnjom hidroelektrana.
Po riječima Irme Popović Dujmović iz WWF Adria glavne prijetnje slatkovodnim sistemima rijeka u Evropi i svijetu su hidroenergetski projekti.
- Države Balkana obiluju prirodnim bogatstvima ali ih bjesomučno uništavamo i to bez ikakvog plana, bez stvarnog benefita. Lokalna zajednica od takvih projekata nema ništa, već samo privatnici, a čak ni država nema ništa od tih projekata - zbog subvencija koje daje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izbora – kazala je ona.
Također je navedeno da je više od 300 brana planirano na samo 244 rijeke u BiH, a oko 2.700 hidroelektrana u cijeloj regiji, a njihova izgradnja nanosi nepovratnu štetu životnoj sredini i krši prava lokalnih zajednica uzrokujući smanjenje resursa vode za piće.
Stoga, kako je naveo potpredsjednik Centra za životnu sredinu Viktor Bjelić, Deklaracija sadrži tri osnovna zahtjeva: preambula u kojoj se učesnici konferencije pozivaju na međunarodne ugovore, zakone i slično, u drugom dijelu su evidentirani problemi i pritisci na rijeke i treće - zahtjevi prema vladama zapadnog Balkana.
- Najvažniji zahtjev je uvođenje moratorija na izgradnju malih hidroelektrana, zahtjev za revizijom svih strateških planova, programa i dokumenata koji mogu ili imaju uticaj na životnu sredinu, na naše rijeke, te njihovo stavljanje u postupak koji je zakonom obavezujući – kazao je Bijelić.
Stručnjak za učešće javnosti i predsjedavajući Arnike Martin Skalsky smatra da je Deklaracija iskorak u borbi za zaštitu rijeka na Zapadnom Balkanu.
- Rijeke i od njih zavisni ekosistemi ugroženi su zbog planova za izgradnju velikog broja hidroelektrana. Sve ove planove trebalo bi preispitati na osnovu detaljnijih informacija i kroz učešće javnosti. Hidroelektrane se predstavljaju kao čista energija, ali izgradnja i rad hidroelektrana uzrokuju trajnu štetu životnoj sredini i lokalnom narodu – naglasio je Skalsky.
Na konferenciji, koja se u petak završava radionicama za ekološke aktiviste, bit će predstavljene dosadašnje kampanje za zaštitu rijeka kao i one koje su još u toku.
(FENA)