U organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma u srijedu je u Tomislavgradu održana javna rasprava o ocjeni Studije o procjeni utjecaja na okoliš u postupku izdavanja okolišne dozvole za izgradnju crpne hidroelektrane Vrilo kod Tomislavgrada.
U raspravi je sudjelovalo stotinjak predstavnika mjesnih zajednica (Prisoje i Kovači), organizacija civilnoga društva, lokalnih vlasti, Elektroprivrede RH, znanstvenika i sl.
Dnevnim redom bila je predviđena prezentacija zakonske osnove u postupku izdavanja okolišne dozvole koju je predstavio pomoćnik federalnog ministra okoliša i turizma Stjepan Matić, kao i prezentacija Studije o procjeni utjecaja na okoliš od strane predstavnika konsultanta – Ecoplan Mostar.
Voditelj cjelokupnog projekta Dalibor Marinčić iz EP HZHB predstavio je CHE Vrilo kao investiciju vrijednu 89,11 milijuna eura koju je Vlada Federacije BiH u svojim aktima proglasila javnim interesom, a koja će se financirati iz kreditnih i grant sredstava Njemačke državne banke za razvoj KfW.
Planirana godišnja proizvodnja CHE Vrilo je 196 GWh električne energije, instalirani protok je 2 x 25 m3/s, a ukupna snaga dva agregata je 66 MW, kazao je Marinčić.
CHE Vrlio koristit će vodu rijeke Šuice, a za vrijeme smanjena dotoka u Duvanjskome polju crpit će vodu iz Buškog blata u akumulacijski prostor gornjega bazena.
Marinčić je u izjavi za Fenu naglasio kako CHE Vrilo svoje izvorište ima u 60-tim godinama prošlog stoljeća i da je ovo nastavak realizacije energetskog korištenja voda na slivu gornje Cetine te da je takav projekt Vlada FBiH proglasila projektom od javnog interesa.
- Na današnjoj raspravi izložili smo što projekt pozitivno donosi i koje su njegove negativnosti. Tu prvenstveno mislim na potapanje određenog dijela zemljišta (gornji bazen potapa 1 posto površine Duvanjskog polja, dok je donji bazen potpuno integriran u postojeće Busko jezero) - kazao je Marinčić.
Po njegovom mišljenju, ono što se danas moglo čuti od pojedinaca, a vezano je za negativnosti ili isključivost, je nepoznavanje materije i neupućenost pojedinaca u projekt.
Ocijenio je kako je projekt jako složen i da se radi o desetinama studija i istražnih radnji u proteklom desetljeću te da su danas svima onima, koji u potpunosti ne razumiju projekt, pokušali dati odgovore na ne neka pitanja.
- Završetak projekta predviđen je za 2023. godinu, a općina Tomislavgrad će u financijskom smislu imati naknadu od korištenja hidropotencijala po potopljenom zemljištu, što je 10 maraka po megawat satu proizvedene električne energije i što je okvirno između 1,5 do 2 milijuna maraka godišnje - istaknuo je Marinčić.
O samoj studiji ispred Hrvatske elektroprivrede (HEP) govorio je docent dr.sc. Mate Dabro koji je naglasio kako su obrađivači Studije govorili o utjecaju na okoliš prirodu i objekte, a da ni jednom riječju nisu spomenuli kakav je njezin utjecaj na postojeću akumulaciju Buškog jezera.
- Svaki objekt koji dolazi u prostor ili ima namjeru da dođe u prostor Bušog jezera, posebno ako je to hidroelektrana, onda treba biti posebno pažljiv da se uoče i sagledaju svi utjecaji koji bi mogli biti negativni na okoliš, prirodu i postojeće objekte. Tu prvenstveno mislim na ovaj objekt koji bi mogao biti višenamjenski i gdje korist ima općina - kazao je Dabro te dodao kako očekuje da operativna tijela dviju elektroprivreda sjednu za stol i riješe neke nedoumice.
Pomoćnik federalnog ministra okoliša i turizama Stjepan Matić naglasio je kako ova javna rasprava podliježe zakonu te da se argumentirano prilazi problemima sa istupima određenih stručnjaka specijalista, kao i drugih osoba koje žive u tim naseljenim mjestima, a direktno su vezani za projekt.
- Sva ova pitanja na koja su se danas davali odgovori ili pitanja koja će doći u pisanoj formi na adresu ministarstva, mi ćemo poslati stručnim institucijama, odnosno certificiranim kućama koje su radile te studije, a njihovi bi stručnjaci sva ta pitanja s odgovorima trebali ugraditi u studiju i s time upoznati javnost - naglasio je Matić.
Među govornicima na otvorenoj raspravi, posebno je bilo zanimljivo izlaganje izvanrednog profesora sa Sveučilišta u Zadru Darija Vujevića koji je postavio pitanje zašto u Studiju nije uvršteno znanstveno otkriće unutar špilje, gdje bi se trebao izvoditi projekt reverzibilne hidroelektrane.
- Špiljski kompleks je već prije speleološki dokumentiran, a prilikom jednoga posjeta speleolozi su ispred špilje uočili ostatke kremenoga oruđa. Pronalazak je potaknuo arheološka istraživanja, a ovi nalazi dokaz su da su na ovom prostoru ljudi živjeli prije 17000 godina i da je istraživanjima u Buškom jezeru otkriven lokalitet iznimne važnosti za proučavanje najranijih razdoblja prapovijesti na istočnoj obali Jadrana - istaknuo je Vujević.
Izrazio je nadu kako će važnost tog otkrića prepoznati i Elektroprivreda HZHB koja na tom dijelu planira izgraditi hidroelektranu te da će ga uvrstiti u svoje buduće planove prostornog upravljanja.
Najviše zamjerki na studiju imali su mještani naselja Kovači i Prisoja, koji su uglavnom tražili odgovore na postupak izvlaštenja privatnog zemljišta, promjene flore i faune na tom dijelu, kao i objekte koji će se graditi na Buškom jezeru.
Energetika.ba / FENA