Hidroenergija

U Hercegovini moguća velika reverzibilna hidroelektrana

Autor: Energetika.ba
hidroelektrane_nova36

Na Kamešnici, kod prevoja Široka draga, planirana je izgradnja reverzibilne hidroelektrane i vjetroelektrane (VE) čije projektiranje i istražne radove financiraju turska kompanije Enprode iz Istanbula i IMRES Smart Greenergy iz Livna, javlja portal eKapija.

Nedavno je između tih kompanija potpisan ugovor o partnerstvu za izgradnju VE Široka draga, kao i o početku istražnih radova potrebnih za izgradnju RHE Široka draga. Hidroelektrana Široka draga koristit će vodu iz obližnjeg Buškog jezera, a imat će instaliranu snagu od 1120 MW. Na granici između Tomislavgrada i Livna traju pripreme i istraživanje terena za realizaciju investicija vrijednih oko 1,675 milijardu euraPero Vrdoljak, predsjednik Uprave IMRES Smart Greenergyja, objašnjava da troškove istražnih radova i projektiranje elektrana preuzima Enprode, dok je obveza IMRES-a koordiniranje istražnih radova

. Novac za izgradnju elektrana bit će osiguran iz kredita i fondova EU. Prvi radovi na oba projekta već su počeli, počela je izgradnja pristupnih cesta za RHE i VE Široka draga, a kao i pribavljanje potrebnih dozvola za izgradnju vjetroelektrane. S obzirom na to da je cijena postrojenja oko milijun eura po megavatu instalirane snage, 1,102 mlrd. eura bit će potrošeno samo za to, a ostatak su troškovi građevinskih radova spajanja na mrežu i izgradnje dalekovoda.

Na web stranici vlade Livanjskog kantona tvrdi se da je riječ je o najvećoj reverzibilnoj hidroelektrani u jugoistočnoj Europi. Reverzibilna hidroelektrana podrazumijeva uzimanje vode iz jezera, a u ovom slučaju to je Buško jezero koje se nalazi na 700 metara nadmorske visine, pojašnjava Vrdoljak.

“Pumpama bi se voda dizala na 1050 metara nadmorske visine u novo jezero koje planiramo izgraditi, a povratkom vode iz novog jezera u Buško jezero pokretale bi se turbine koje će proizvoditi električnu energiju. Trenutno su u toku istražni radovi, odnosno geološka i geotehnička ispitivanja terena na lokacijama planiranog jezera i brane na novom jezeru, kao i ispitivanja za tunel cjevovoda i za ostale objekte koji će biti izgrađeni pod zemljom.

“Sada je na ovom projektu angažirano 12 ljudi, ako ne računamo tvrtke koje nam rade uslužne djelatnosti kao što su projektiranje, izrada elaborata, bušenje i ostalo. Nakon izgradnje RHE trebalo bi biti zaposleno oko 50 radnika. Vrdoljak objašnjava da je to područje izuzetno pogodno za izgradnju RHE, jer je Buško jezero najveće umjetno jezero u Europi s velikom količinom vode.

“Prema našim prognozama projektiranje ove hidroelektrane trebalo bi trajati dvije do tri godine, a isto toliko vremena potrebno je za izgradnju“, kaže Vrdoljak. Prema njegovim riječima, projekt VE Široka draga, vrijedan oko 75 milijuna eura, predviđa 16 vjetroturbina.

“Dosad smo imali ponudu samo jedne tvrtke koja predlaže, na osnovu naših rezultata mjerenja vjetra, postavljanje vjetroturbina snage 4,3 megavata, što je oko 68 megavata ukupno instalirane snage“, navodi Vrdoljak.

Predsjednik Uprave IMRES-a ističe da je završetak izgradnje VE Široka draga planiran krajem 2018. nakon čega će vjetroelektrana biti priključena na mrežu Elektroprivrede BiH. “Trenutno na projektu radi 11 ljudi, a isto toliko planiramo zaposliti nakon izgradnje“, kaže Vrdoljak, dodajući da su dosad imali podršku kantonalnih vlada u pribavljanju potrebnih dozvola, dok financijsku pomoć nisu tražili, niti je očekuju.

Energetika.ba

© Copyright 2005. - 2024. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba