Ono u čemu se najveći dio naučnika slaže jeste da je energija centar klimatskog problema, ali ujedno i ključ za njegovo rješenje.
Većina plinova koji dovode do efekta staklene bašte i koji prekrivaju Zemlju, zadržavajući sunčevu toplinu, nastaje izgaranjem fosilnih goriva za proizvodnju električne energije i grijanje domova.
Fosilna goriva poput uglja, nafte i plina daleko najviše pridonose globalnim klimatskim promjenama, stvarajući više od dvije trećine globalnih emisija stakleničkih plinova i otprilike 90 posto ukupnih emisija ugljikovog dioksida.
Zato mnogi prijelaz na obnovljive izvore energije, poput solarnih elektrana, vjetrogeneratora i slično, smatraju ključnim faktorom u borbi protiv klimatskih promjena.
Prema stavu naučne zajednice, koji su uglavnom uvažili i svjetski zakonodavci, rješenje je jasno: da bi izbjegli negativne učinke klimatskih promjena, emisije štetnih plinova se moraju gotovo prepoloviti do 2030. godine, a doseći nulte emisije do polovine ovog stoljeća, odnosno do 2050.
Udio obnovljive energije
Neke zemlje su plan ka energetskoj tranziciji shvatile ozbiljnije nego druge.
Primjera radi, u Njemačkoj, državi s najvećom potrošnjom energije u Evropi, prošle godine udio obnovljive energije u električnoj mreži iznosio je 55 posto.
Obnovljivi izvor energije sa najvećim učešćem u ukupnoj proizvodnji električne energije u zemlji bila je energija vjetra, dok je proizvodnja električne energije iz energije vjetra na moru porasla za 18 posto, dostigavši 118,7 milijardi kilovat sati.
S druge strane, proizvodnja električne energije iz solarne energije ostala je nepromijenjena i iznosila je 55,2 milijarde kilovat sati.
Najjača evropska ekonomija planira da zelena energija čini 80 posto njene ukupne energije do 2030. godine, što ukazuje na jasnu posvećenost ove zemlje odustajanju od fosilnih goriva.
Međutim, fosilna goriva i dalje predstavljaju više od 80 posto svjetske proizvodnje električne energije, ali dobra vijest je da čistiji izvori energije svakim danom dobijaju sve više na značaju. Prema procjenama, gotovo 30 posto trenutne električne energije proizvodi se iz obnovljivih izvora.
Koliko je značajno riješiti pitanje prelaska na “zelenije” izvore govori i činjenica da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopćila da 99 posto svjetske populacije udiše zrak koji premašuje minimalne standarde kvalitete, što posljedično ugrožava ljudsko zdravlje.
Prema procjenama, više od 13 miliona smrtnih slučajeva godišnje uzrokovano je uzrocima iz okoliša koji se mogu izbjeći, kao što je zagađenje zraka.
‘Čista budućnost’
Kako je rekao V.M. Jain, generalni direktor Arham Pharmaceuticalsa, obnovljiva energija predstavlja siguran, pouzdan, jeftin i brz put ka budućnosti sa niskom stopom emisije štetnih plinova te će omogućiti da smanjimo emisiju CO2 do nivoa potrebnog za postizanje klimatskih ciljeva.
Kako bi se izbjegli najgori učinci globalnog zatopljenja, kazao je, najmanje 85 posto električne energije ćemo morati proizvoditi iz obnovljivih izvora.
S&P Global predviđa da će obnovljivi izvori predstavljati 60 posto ukupne proizvodnje električne energije u Evropi do 2030, dok će se taj procent u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini vjerovatno približiti brojki od 40 posto u istom periodu.
Čak i za skeptike u vezi utjecaja obnovljivih izvora na klimatske promjene dobra vijest je da bi ova tranzicija mogla donijeti ogromne uštede.
Podaci studije koju je proveo Univerzitet Oxford pokazuju da bi prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije svijetu do 2050. godine mogao uštedjeti čak 12.000 milijardi dolara.
U izvještaju je istaknuto kako je pogrešno i pesimistično razmišljanje po kojemu je brzi prelazak na čišće izvore energije skup.
Naučnici su naveli primjer poskupljenja cijena plina zbog rastuće zabrinutosti u vezi globalne opskrbe energije, a koji je velikim dijelom potaknuto ruskom invazijom na Ukrajinu. Zbog toga istraživači smatraju da da prelazak na obnovljive izvore energije sada ima ekonomskog smisla zbog pada njihovih troškova.
Historijski podaci
Rezultati izvještaja britanskih naučnika su temeljeni na proučavanju historijskih podataka o cijenama obnovljivih izvora energije i fosilnih goriva i načina na koji će se oni vjerovatno promijeniti u budućnosti.
Brojni stručnjaci ističu da su obnovljivi izvori energije dokazano najjeftinije rješenje za napajanje energijom u većini zemalja te dodaju da troškovi proizvodnje obnovljive energije padaju na globalnom nivou.
Primjera radi, cijena solarne energije pala je za 85 posto od 2010. do 2020. godine, dok su se cijene izgradnje vjetroelektrana postavljenih na kopnu i na moru smanjile za 56 posto, odnosno 48 posto.
Niži troškovi čine obnovljivu energiju realnom opcijom za sve zemlje, uključujući zemlje s nižim i srednjim prihodima, odakle će ubuduće dolaziti većina dodatne potražnje za dodatnom električnom energijom, navode stručnjaci.
Ono što ide u prilog masovnijem korištenju obnovljivih izvora jeste činjenica da tih izvora ima u izobilju.
Gotovo 80 posto svjetskog stanovništva živi u zemljama koje su praktički uvoznici fosilnih goriva, odnosno gotovo šest milijardi ljudi ovisi o fosilnim gorivima iz drugih zemalja, što ih čini ranjivim na razne geopolitičke krize.
S druge strane, obnovljivi izvori energije su dostupni u svim zemljama. Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) procjenjuje da 90 posto svjetske električne energije može i treba dolaziti iz obnovljivih izvora energije do 2050. godine.
Tako bi korištenje obnovljivih izvora energije moglo pomoći zemljama da se manje ovise o uvozu energije, čineći njihove ekonomije snažnijima i štiteći ih od nestabilnih troškova goriva. To omogućuje ekonomski razvoj, otvara nova radna mjesta i pomaže u smanjenju siromaštva, ističu stručnjaci.
Nova radna mjesta
Dodatno, obnovljivi izvori stvaraju nova radna mjesta, prema agencijama Ujedinjenih naroda.
Prema tvrdnjama UN-a, na svaki dolar ulaganja u obnovljivu energiju stvara se tri puta više radnih mjesta nego kada se ulaže u industriju fosilnih goriva.
Međunarodna agencija za energiju predviđa da će prijelaz na budućnost s nultom proizvodnjom CO2 stvoriti više radnih mjesta nego što će ih ukinuti u energetskom sektoru.
Agencija predviđa da bi do 2030. moglo biti izgubljeno pet miliona radnih mjesta u industriji proizvodnje energije iz fosilnih goriva, ali će biti stvoreno 14 miliona novih radnih mjesta u industriji čiste energije, što će dovesti do neto povećanja od devet miliona radnih mjesta.
V.M. Jain kaže da naučnici smatraju da bi, uprkos društvenim i političkim izazovima, bilo realno imati svijet u kojem se 100 posto energije dobija iz vjetra, vode i sunca u cijelom svijetu do 2050.
S druge strane, dodaje, ljudi moraju dati svoj doprinos kako bi se promijenili svoje domove i živote.
Prema njegovim riječima, obnovljivi izvori energije su ključ za svijet u kojem nema negativnih klimatskih promjena.
“Ako sada donesemo stroge i dobre odluke, budućnost održive energije je nadohvat ruke.”
Ili, kako navode iz Evropske agencije za okoliš, a s obzirom na klimatske promjene: povećanje cijena energije i zabrinutost u pogledu sigurnosti opskrbe energijom, čini se jasnim da obnovljivi izvori energije kao što su energija vjetra i solarna energija predstavljaju put prema naprijed.