Ove i naredne godine proizvodnja iz nuklearnih elektrana će rasti po tri odsto godišnje, na 2915 TWh i premašiti prethodni vrhunac od 2809 TWh u 2021. godini. Uzlazni trend nastaviće se i u 2026.godini, iako umjerenijih 1,5 odsto, objavila je IEA a prenosi Capital.ba.
Rast će podstaknuti novi reaktori u Kini i Indiji, ali i pokretanje pojedinih reaktora u Francuskoj koji su prošle godine zaustavljeni zbog održavanja. U izvještaju o globalnim tržištima Agencija navodi da veće oslanjanje na nuklearnu energiju, kao i brz rast obnovljivih izvora energije, pomažu u istiskivanju fosilnih goriva iz elektroenergetskog sistema, prenosi Financial Times.
Oprez zbog katastrofa
Vjeruje se da će rast potražnje za električnom energijom sljedećih nekoliko godina biti pokriven izvorima s niskim emisijama karbon dioksida, a udio globalnog snabdijevanja energijom koja se proizvodi iz fosilnih goriva spustiti se na rekordno niskih 54 odsto u 2026. godini.
Izvršni direktor IEA-e Fatih Birol ističe da energetski sektor trenutno “proizvodi više emisija karbon dioksida nego bilo koji drugi u svjetskoj privredi”, pa su trendovi ohrabrujući.
“To je uvelike zahvaljujući ogromnom zamahu koji stoji iza obnovljivih izvora energije, sa sve jeftinijom solarnom energijom koja prednjači i podršci važnog povratka nuklearne energije, čija bi proizvodnja trebala dosegnuti istorijski maksimum do 2025. godine. Premda je nužan veći napredak i to brz, to su vrlo obećavajući trendovi”, rekao je Birol.
Nuklearna katastrofa u Japanu 2011., kada su reaktori u Fukushimi oštećeni cunamijem, potaknula je Njemačku i Japan da se povuku iz tog sektora.
No, pritisak na smanjenje emisija karbon dioksida, neophodan za obuzdavanje klimatskih promjena i poremećaji u snabdijevanju plinom nakon ruske invazije na Ukrajinu, ponovno su fokus vratili na važnost nuklearnih izvora.
Utrostručenje kapaciteta
Na UN-ovom klimatskom summitu COP28 u Dubaiju prošle godine, više od 20 zemalja, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku, dogovorilo se pokušati utrostručiti globalne nuklearne kapacitete do 2050., podsjeća FT.
Rast do 2026. trebao bi biti koncentrisan u Kini i Indiji, za koje se očekuje da će činiti više od polovice od 29 gigavata očekivanih novih kapaciteta, rekla je IEA.
Brzi tehnološki napredak Kine doveo je to toga da druga po veličini svjetska privreda proizvodi 16 odsto ukupne nuklearne energije, pet odsto više nego 2014. godine.
Ta azijska zemlja cilja povećati instalirani kapacitet s oko 56 GW na 70 GW do 2025., stoji u izvještaju IAE. U međuvremenu, pojačan je uticaj Kine i Rusije, a te dvije zemlje osiguravaju tehnologiju za 70 posto reaktora u izgradnji.
Projekti u Kini suočavaju se s manje kašnjenja od onih u Evopi i SAD, primijetila je IEA, upozoravajući da su kašnjenja u izgradnji “velika globalna briga”.
U utorak je francuski državni EDF najavio daljnja odgađanja nuklearne elektrane Hinkley Point C koju gradi u Somersetu u Engleskoj.
Projekt od 3,2 GW sada bi trebao početi proizvoditi električnu energiju najranije 2029. godine, u poređenju s početnim datumom početka 2025. godine, a mogao bi stajati 35 milijardi funti, gotovo dvostruko više od izvornog budžeta.