Bičakčić: Do kraja godine još najmanje 100 megavata novih solarnih elektrana

- Korištenje solarnih elektrana u BiH je od 1.300 do 1.400 sati, što je 20 posto više nego isti panel u Njemačkoj, prema tome naš potencijal je velik. Imamo zaštićena područja i određene prostore na kojima solarni paneli nisu prihvatljivi, ali solarni potencijal je totalno neiskorišten - kazao je Bičakčić.

Dodao je kako je do sada instaliran jako veliki broj, posebno malih solarnih elektrana do jednog megavata, te da je izgrađeno i desetak velikih solarnih elektrana.

- Do sada iskorišteni potencijal je 400 megavata. Istovremeno je prijavljeno oko 3.000 megavata, odnosno velik broj potencijalnih investitora koji čekaju da riješe probleme zemljišta ili priključka kako na distributivno, tako na prijenosnu mrežu, što postaje limitirajući faktor - rekao je Bičakčić.

Što se tiče zakona koji definira korištenje solarnih panela na obiteljskim kućama i zgradama, Bičakčić ističe kako nije posebno poticajan za investitore s obzirom na to da je u BiH cijena el. energije za domaćinstva još uvijek ispod tržišne vrijednosti.

- Isplativost ovih projekata nije efikasna osim za poslovne pogone gdje ima neka proizvodnja i gdje se koristi takozvana industrijska struja. Takvi projekti grade se širom Bosne i Hercegovine. Trebalo bi stvoriti ili neke poticajne mjere za gradnju na obiteljskim kućama ili stvoriti takve uvjete da ti projekti mogu biti komercijalno isplativi - naglasio je Bičakčić.

Govoreći o udjelu solarnih elektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije u BiH, Bičakčić je kazao da kako one rade puno manje nego termo ili hidroelektrane.

- Spominjao sam iskorišteni potencijal od 400 megavata, a BiH ima preko 5.000 megavata i udjel solarnih elektrana u ukupnoj proizvodnji el. energije po instalaciji je oko deset posto, ali po proizvodnji je to manje, jer ipak solarne elektrane rade oko 1.400 sati, a termoelektrane 6.000, hidroelektrane 4.000 sati i tako dalje - kazao je Bičakčić.

Dodao je kako se do kraja 2025. godine očekuje uključivanje još najmanje 100 megavata novih solarnih elektrana.

- Ti projekti su u završnoj fazi, a za dalji eksponencijalni rast u narednim godinama limitirajući faktori bit će, kao što sam već kazao, priključenje na distributivnu i prijenosnu mrežu. To su problemi koje treba riješiti da bi sve ovo još brže raslo - kazao je Bičakčić.

Jedan od trgovaca električnom energijom u razgovoru za Fenu istaknuo je kako BiH ima veliki potencijal za izgradnju solarnih elektrana zahvaljujući svom geografskom položaju, te da tu prednjači područje Hercegovine s preko 1.400 sunčanih sati kroz godinu, što je svrstava među najsunčanije predjele u cijeloj Europi.

Dodao je kako ni ostatak BiH ne zaostaje mnogo, te da se broj sunčanih sati kreće u rasponu od 1.100 do 1.300 na godišnjem nivou.

Kada je riječ o ugradnji solarnih panela na obiteljskim kućama i zgradama, ovaj trgovac el. energijom naglašava da već sada postoji mogućnost za postavljanje solarnih elektrana koje bi omogućile energetsku neovisnost domaćinstava, ali da za tu vrstu privatne investicije ne postoje jasne subvencije od strane države koje bi tu investiciju učinile isplativom.

- Trenutno se radi na provedbi zakona o prozjumerima, gdje bi domaćinstva bila u prilici viškove proizvedene energije prodati ili zamijeniti za energiju u periodu kad oni imaju potrebu za istom - kazao je.

Govoreći o mogućnostima daljeg razvoja, naveo je da i dalje postoji prostor za rast solarnog potencijala, iako su kapaciteti na distributivnim mrežama uveliko iskorišteni ili rezervirani.

- Također, tu je i mogućnost za izgradnju solarnih elektrana za vlastite potrebe za industrije i kompanije, gdje već sad, sa zadnjim poskupljenjima el. energije, te elektrane imaju isplativost i njihov trend u narednom periodu trebao bi biti rastući - ustvrdio je.