Dani energetske učinkovitosti: Kako uskladiti javni interes i interes lokalnog stanovništva?

Teme dvodnevne radionice vezane su za energetsku učinkovitosti i energetsku tranziciju u okviru Akcijskog plana održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama Grada Mostara (SECAP).

Energijski menadžer koordinator Grada Mostara Darko Knezović kazao je kako će se u 2024. godini nastaviti niz projekata energetske učinkovitosti te će se raditi na povećanju korištenja obnovljivih izvora energije.

- Grad Mostar snažno se uključio u proces tzv. energetske tranzicije. Na tom tragu do sada je održan niz radionica na kojim su građani upoznati sa solarnom energijom, odnosno s novim zakonskim legislativama koje su stupile na snagu. Želimo da izvori energije budu jednako dostupni svima, da građani ne budu samo puki potrošači, nego i proizvođači. To je tzv. građanska energija i europska klimatska direktiva koju provodimo - kazao je Knezović.

Fokus današnje radionice bio je na informisanju predstavnika mostarskih javnih ustanova o mogućnostima njihovog uključivanja u ovaj proces.

- Želimo upoznati predstavnike javnih ustanova s projektima i načinima na koje mogu aplicirati, da ih upoznamo s prilikom koja im se sada pruža za korištenje solarne energije. Projekcija o isplativosti korištenja solarne energije govori o nekih pet do sedam godina za povrat investicije za privatne kuće i javne ustanove - istaknuo je.

Interes lokalnog stanovništva

Knezović se osvrnuo na sve češće pritužbe lokalnog stanovništva koje se protivi izgradnji velikih solarnih postrojenja po Hercegovini, istaknuvši kako Grad Mostar nastoji uskladiti javni interes i interes lokalnog stanovništva.

- Što se tiče velikih solarnih elektrana i njihove gradnje, Grad Mostar je davno usvojio regulacijske planove gdje su ta solarna polja bila planirana, što ne mora nužno značiti da će sva ta planirana mjesta i pokriti solarna polja, netko je to možda pogrešno shvatio. Gradonačelnik Mostara Mario Kordić poduzima sve da se napravi pravi balans između potrebe za energetskom tranzicijom koja je budućnost i s interesom lokalnog stanovništva, da ono ne bude ni u kojem slučaju ugroženo. Solari jesu obnovljivi izvor energije, njihova negativnost jest da zauzimaju velike površine, ali su za njih previđene obično površine gdje je krš i gdje se ne ugrožava lokalno stanovništvo ili poljoprivredno zemljište - poručio je Knezović.

Strateški ciljevi

Po riječima Petra Barišić iz "Zagrebinspekta", poduzeća koje je sudjelovalo u izradi Akcijskog plana održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama Grada Mostara, taj dokument sadrži više od 30 mjera koje će pomoći da Grad Mostar do 2030. ostvari strateške ciljeve smanjenja emisija CO2 za minimalno 40 posto te povećanje uporabe obnovljivih izvora energija na minimalno 32,5 posto.

- Plan sadrži razne projekte koji su predloženi korisnicima s područja Grada Mostara, a cilj ove radionice je da ih ohrabrimo kako bi napravili taj iskorak, da se odluče za izradu projekata kojima će aplicirati za sredstva, da li je to ugradnja solarnih panela, utopljavanja objekata, promjena drvenarije ili nešto drugo - kazao je Barišić.

Kako bi se što veći broj pravnih osoba uključilo u realizaciju Akcijskog plana kontaktirane su i anketirane sve mostarske javne ustanove, kao i privatna poduzeća.

- Grad Mostar je tek na početku ovog procesa, dok su ostali gradovi potpisnici Povelje saveza gradonačelnika u sredini. Vjerujem da ćemo brzo nadoknaditi izgubljeno vrijeme. Poduzeti su svi koraci, proces je ubrzan, a gradska uprava djeluje na tome da proširi informacije i znanje o samim potrebama ove energetske transformacije - dodao je Barišić.

Utopljavanje vrtića

Ustanova "Dječji vrtići" Mostar među prvima se uključila u ovaj projekt, a o njihovim iskustvima govorila je ravnateljica Danijela Kegelj.

- Mi smo se prije par godina, kada su počele prve aktivnosti oko energetske efikasnosti, uključili. Među prvima smo na jednom objektu imali utopljavanje i promjenu otvora, a sad smo u ovoj godini u našoj jedinici "Sunce" imali utopljavanje, promjenu otvora, popravku krova i postavljanje solarnih panela. U toplinskom smislu je to sada preporođen objekt – kazala je Kegelj.

Rezultat tih aktivnosti je povećanje kvalitete boravka djece u vrtiću.

- Osim tog fizičkog djela, mi smo također nastojali educirati i djecu o značaju ekonomskih ušteda i ekoloških promjena. Od tih ušteda u budućnosti ćemo nastojati ulagati u naše objekte, od didaktike, dvorišta i ostalog. Uvijek ima stvari u koje se može ulagati za napredak predškolstva – zaključila je Kegelj.