Čak 90%

Evropske zemlje povećavaju ciljeve za solarnu energiju do 2030. godine

Autor: Energetika.ba
Foto: Ilustracija/Unsplash
Zemlje Evropske unije drastično su povećale svoje ciljeve za solarnu energiju do 2030. godine u okviru ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, navodi se u analizi asocijacije SolarPower Europe, koja je analizirala 26 dokumenata.

Članice EU u okviru ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NEKP) u prosjeku su povećale solarne ciljeve za 87 posto u odnosu na ciljeve u trenutno važećim dokumentima.

Vlade se, kako kaže organizacija, oslanjaju na obnovljive izvore energije više nego ikad, ali to ne prate planiranjem mreža i razvojem fleksibilnosti, jer im ciljevi u tim sektorima daleko zaostaju za ciljevima za obnovljive izvore, što, naglašavaju, ugrožava energetsku tranziciju.

Države članice EU trebalo je da podnesu nacrte ažuriranih NEKP-ova prošlog ljeta i trenutno samo Austrija to nije uradila. Prvobitne dokumente odobrila je Evropska komisija 2019.

Analiza je pokazala da je Litvanija povećala svoj cilj pet, a Irska deset puta. Poljska ga je uvećala za tri, a Finska, Portugal, Slovenija i Švedska više nego dva puta. I Španija je podigla svoje ambicije, i to za 95 posto.

NEKP-ovima nedostaju dugoročne šeme podrške i ciljevi za prozjumere

Ali, na drugoj strani, većina zemalja nije uspela obezbedi dugoročnu predvidljivost podsticaja, i to pre svega do 2030. Investitorima je potreban jasan plan za aukcije, a građanima za šeme sopstvene potrošnje, posebno pošto se neto merenje postepeno ukida, navela je asocijacija, a prenosi Balkan Green Energy News.

Kada je riječ o decentralizovanoj proizvodnji energije u fotonaponskim elektranam, samo su Španija, Francuska, Hrvatska, Irska, Portugal i Rumunija dale kvantitativne ciljeve za krovne fotonaponske elektrane. Ostali ne prave razliku između krovnih i postrojenja velikog kapaciteta, što je problematično za vidljivost tržišta krovnih solara, podvukli su autori izveštaja.

Opis planiranih sistema subvencija i očekivanog rasta prozjumera i energetskih zajednica je u većini slučajeva ograničen ili djelimičan. Samo su Grčka, Francuska, Irska, Italija i Litvanija dale dovoljno detalja o prozjumerima, dok su Nemačka, Grčka, Irska, Italija i Poljska to uradile za energetske zajednice.

Prema izvještaju, NEKP-ovi se ne bave onim što je važno da bi energetski prelaz postao stvarnost: prenosne mreže, modernizacija i fleksibilnost. Manje od polovine zemalja EU ima odgovarajuće ciljeve za skladištenje energije, samo dvije planiraju relevantne investicije u svoju distributivnu mrežu, dok su samo četiri obezbijedile konkretan cilj za fleksibilnost na strani potražnje putem pametnih brojila ili odgovora potražnje: Belgija, Bugarska, Kipar i Hrvatska.

Samo dvije zemlje su postavile cilj ili investicioni plan za distributivnu mrežu

Ovaj jaz na strani potražnje rizikuje da obeshrabri prilagođavanje građana novoj energetskoj realnosti, navodi se u izvještaju.

Njegovi autori su istakli i da je fleksibilnost na strani potražnje glavno sredstvo za smanjenje investicija u mrežnu infrastrukturu koje se veoma sporo sprovode.

Kada je riječ o skladištenju energije, konkretne ciljeve sadrže planovi za Belgiju, Bugarsku, Kipar, Grčku, Španiju, Hrvatsku, Mađarsku, Litvaniju i Portugal.

Iako će nedostatak infrastrukture za skladištenje ili odgovora na strani potražnje nesumnjivo i nepotrebno izvršiti pritisak na prenosnu mrežu, samo su Francuska i Malta postavile cilj ili plan ulaganja za distributivnu mrežu, otkriva analiza.

Ukupni ciljevi za 2030. donijet će 626 GW, ali to je ipak ispod 750 GW, što je cilj postavljen solarnom strategijom EU, naglasio je SolarPower Europe.

Vlade sada imaju rok do 30. juna da dostave eventualne izmene poslije čega će se njihovi planovi smatrati konačnim.

© Copyright 2005. - 2024. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba