Prošle godine odbijeno oko petine zahtjeva za solarne elektrane u Sloveniji
U Sloveniji je prošle godine podneseno oko 29.700 zahtjeva za izdavanje saglasnosti za priključenje samoodržive solarne elektrane, od kojih je oko 5.750 odbijeno ili ograničeno u pogledu radne snage što predstavlja 19,4 posto. Krajem juna ove godine u zemlji je bilo oko 39.700 solarnih elektrana, od kojih je 35.630 samoodrživih, prema podacima SODO-a.
Do kraja juna ove godine podneseno je oko 13.400 zahtjeva za priključenje samoodržive solarne elektrane , od kojih je oko 3.000 odbijeno ili ograničeno radnom snagom, što predstavlja udio od 22,4 posto, rečeno je STA u operator sistema distributivne mreže SODO.
Većina odbijanja ili ograničenje snage je na području Elektro Maribor, zatim Elektro Ljubljana, a zatim Elektro Celje. Malo je odbijanja na području Elektre Primorske, a još manje na području Elektre Gorenjske.
U Sloveniji je krajem juna na distributivnu mrežu priključeno oko 39.700 solarnih elektrana ukupne snage 899,5 megavata (MW).
Od toga je 35.630 solarnih elektrana priključeno na režim samonapajanja, uglavnom su to male elektrane na kuće, ukupne snage 458 MW. Postojalo je 4.070 solarnih elektrana sa mjerenom proizvodnjom električne energije, odnosno uglavnom većih solarnih elektrana, ukupne snage 441,5 MW.
U planu razvoja elektrodistributivne mreže u Sloveniji za period 2023-2032, koji je objavljen na internet stranici SODO, navodi se da distributivni operater zajedno sa elektrodistributivnim kompanijama kontinuirano ulaže u razvoj i jačanje mreže, a da je upravo zbog ovih ulaganja uključena većina proizvodnih uređaja iz raštrkanih izvora.
Povećava se udio odbijenih zahtjeva. Zašto?
„Međutim, prelazimo u fazu kada je udio odbijenih zahtjeva za izdavanje saglasnosti za priključenje uređaja za samonapajanje počeo da raste, što nije rezultat kašnjenja investicija, već obima zahtjeva i čime je priključenje proizvodnih uređaja počelo da prelazi raspoloživi raspon kapaciteta u mreži, što u pojedinim dijelovima mreže već znači prezasićenost proizvodnim kapacitetima“, napisali su u planu izrađenom u novembru 2022.
U godinama 2019-2021. bilo je ukupno 383 odbijanja priključenja proizvodnih uređaja ukupne snage 4,99 MW, a ograničenje snage je propisano za 495 proizvodnih uređaja od željene snage od 7,90 MW do ograničene snage od 4,53 MW.
U periodu januar-oktobar 2022. godine udio odbijanja i ograničenja struje porastao je na 18 posto. “Procjenjujemo da ćemo s ovakvim povećanjem prijava i nepromijenjenim načinom poticanja proizvodnje iz OIE općenito, morati odbiti do 20 posto svih priključaka”, napisali su.
Planom je procijenjeno da će za povezivanje svih proizvodnih uređaja koji su odbijeni ili ograničeni na struju biti potrebno 72 miliona eura ulaganja u mrežu. Nova procjena biće data u razvojnom planu za period 2025-2034, koji je već u pripremi i biće objavljen krajem 2024. godine, navodi STA.
U distributivnu mrežu u 2020. i 2021. godini uloženo je ukupno 271 milion eura, a 2022. godine 116,2 miliona eura. Kako su za STA objasnili u SODO-u, prošlogodišnja ulaganja bila su manja nego prethodnih godina zbog neuspjeha dijela mrežne naknade i dužih rokova isporuke.
Planom razvoja za period 2023-2032. predviđeno je ukupno 3,53 milijarde eura ulaganja u mrežu, od čega je 2,66 milijardi eura za nove zgrade i 872 miliona eura za rekonstrukcije.
Predviđeno je 1,36 milijardi eura investicija u niskonaponsku mrežu (od toga 1,02 milijarde eura u novogradnji) i 1,20 milijardi eura u srednjenaponsku mrežu (856,3 miliona eura u novogradnji). Očekuje se da će tokom ove decenije u priključke na 110 kilovolti biti uloženo 407,7 miliona eura (210,6 miliona eura u nove zgrade).
Od 3,53 milijarde eura, 1,077 milijardi eura trebalo bi da bude uloženo na području Elektre Ljubljana u deceniji, 953,5 miliona eura u području Elektre Maribor, 614,9 miliona eura u području Elektre Celje, 515,9 miliona eura na području Elektre Gorenjske i 373,1 milion eura na području Elektre Primorske, prema planu razvoja.
(Energetika.ba)