U Hrvatskoj će solarne elektrane prestići hidroelektrane do 2040.

Dražen Jakšić je na energetskoj konferenciji koju je ogranizovao Jutarnji list naveo da od članica Evropske unije samo Austrija, Švedska, Danska i Portugal imaju veći udio zelene energije u potrošnji struje od Hrvatske. Prosjek EU je 45,3 posto, a u Hrvatskoj je 58,8 posto, pokazala je analiza Energetskog instituta „Hrvoje Požar“ (EIHP).

„Lošiji“ od Hrvatske su Njemačka, Holandija, Španija, a „gori“ od EU prosjeka Italija, Francuska, Mađarska.

Hrvatska, prema riječima Jakšića, ima dobar rezultat i kada je reč o udjelu obnovljive energije u neposrednoj potrošnji električne energije. To je potrošnja u saobraćaju, industriji, domaćinstvima, poljoprivredi i građevinarstvu.

Udio Hrvatske od 28,1 odsto doneo joj je deveto mjesto, a prosjek EU je 24,5 posto.

Dobro je poziciononirana i u sektoru grijanja i hlađenja, ali loše joj ide u povećanju korištenja zelene energije u transportu. Prosečan udio obnovljive energije u sektoru grijanja i hlađenja u EU je 26,2 posto, a Hrvatska ima 36,2 posto, prenosi Balkan Green Energy News.

Ali, njen udio potrošnje zelene energije u saobraćaju je toliko loš da je na poslednjem mjestu na listi zemalja EU. Ima udio od 0,9 posto, prosjek EU je 10,8 posto, a najbolje rezutlate imaju Švedska sa 33 posto i Finska sa 22 posto.

Jakšić je podsjetio da je Hrvatska zacrtala da do 2030. udio u potrošnji električne energije bude 78,7 posto, u neposrednoj potrošnji 42,5 posto, a u saobraćaju 24,6 posto.

Promjene se očekuju i u strukturi kapaciteta za proizvodnju struje. Na kraju 2022. ukupan kapacitet bio je 5.295 MW, od čega su hidroelektrane činile 2.203 MW.

Procjena EIHP-a je da će do 2030. instalisani kapacitet biti povećan na 8.969 MW, u 2040. na 13.094 MW i u 2050. na 14.732 MW. Udeo solarnih elektrana trebalo bi da se poveća sa 222 MW u 2022. na 2.382 MW u 2030, a da 2040. nadmaši hidroelektrane sa 3.563 MW i dostigne 4,860 MW, naveo je Jakšić prestavljajući analizu Zelena energetska tranzicije: Jesmo li (pre)brzi ili (pre)spori?

On je podjsetio da je Hrvatska postavila cilj da sa sadašnjih 44,2 posto domaće proizvodnje primarne energije do 2050. ostvari 75,9 posto. Već do 2030. taj udio bi, kako je dodao, trebalo da se poveća na 57,4 posto.

Jakšić je upozorio da je za investicije u dostizanje energetski ciljeva potrebno 33,8 milijardi eura, a na raspolaganju je 10,8 milijardi eura.