Poboljšati klimatsku otpornost gradova i regija kroz upotrebu prirodnih rješenja

Pored vodećeg partnera - Razvojne agencije grada Prijedora (PREDA), u projektu učestvuju partneri iz Italije, Grčke, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, uključujući univerzitete, istraživačke institute, razvojne agencije i javne institucije.

Ukupna vrijednost projekta je 1.178.322 eura i finansira ga Evropska unija kroz program Interreg IPA Adrion. Projekt traje 30 mjeseci i realizira se od septembra 2024. do kraja augusta 2027. godine.

Poboljšati klimatsku otpornost

Projekt menadžer iz Razvojne agencije grada Prijedora (PREDA) Boris Srdić je u razgovoru za Fenu kazao da glavni cilj projekta jeste da se poboljša klimatska otpornost gradova i regija kroz upotrebu prirodnih rješenja, odnosno metoda koje koriste ekosisteme i njihove funkcije za smanjenje rizika od poplava, suša, toplinskih talasa, degradacije zemljišta itd.

Projekt promovira integraciju prirodnih rješenja u lokalne politike planiranja i upravljanja prostorom, uz razvoj alata, modela i pilot-akcija koji se mogu primijeniti u cijeloj regiji.

Srdić ističe da problem klimatskih promjena, u lokalnim zajednicama, često nije prepoznat kao problem koji se nama dešava već ga doživljavamo kao nešto o čemu čitamo u novinama, kao nešto o čemu se priča na najvišim nivoima, ali sa čime mi nemamo kontakta.

- U tom smislu, u mnogim lokalnim zajednicama, ova tema nije predmet razgovora ili djelovanja, iako se itekako odnosi i na „nas“. Naime, dok je prosječna temperatura u ostatku svijeta za 1.1°C veća u odnosu na predindustrijsko doba, u zemljama Jadransko-jonske regije, u odnosu na isti period, temperatura je veća za 1.5° C. U bukvalnom smislu, ovo znači da se naša regija, u prosjeku, „zagrijava“ više nego ostatak svijeta - pojašnjava Srdić.

Prema njegovim riječima, regija je posebno ranjiva na poplave, erozije, suše, požare i visoke temperature, što direktno utiče na stanovništvo, poljoprivredu i infrastrukturu. U smislu navedenog, od ključne je važnosti da se ovaj problem prepozna kao nešto što postoji, što se dešava i što se mora pokušati „amortizovati“ koliko god je to u našoj moći.

Rješenja zasnovana na prirodi

- Uzevši u obzir da tema klimatskih promjena, u našoj regiji, nije nešto čemu se pridaje značaj koji zaslužuje po svojoj važnosti i uticaju na naše životno okruženje, posljedično tome često ne postoji plansko upravljanje rizicima, ne obraća se pažnja na to da upotreba prirodnih resursa bude održiva i generalno govoreći, ne postoji sistemski odnos prema ovom problemu. Iz navedenih razloga, potrebno je kontinuirano raditi na promociji ove teme i jačati lokalne kapacitete za prilagođavanje klimatskim promjenama - kazao je Srdić.

Dodao je da NBS4RESILIENCE tretira samo jedan segment ove dosta široke teme (stavlja akcenat na prirodna rješenja) i kao takav, projekt pomaže lokalnim i regionalnim institucijama da identificiraju i testiraju na lokalnom nivou rješenje zasnovano na prirodi, te usvoje pristupe bazirane na prirodi u prostornom planiranju i upravljanju vodama, zemljištem i urbanim područjima.

Kroz zajedničke metodologije i digitalne alate, partneri će razviti pilot-akcije koje demonstriraju kako prirodna rješenja (poput pošumljavanja, revitalizacije riječnih tokova, zelenih krovova i propusnih površina) mogu smanjiti rizike i istovremeno unaprijediti kvalitet života svojih stanovnika.

Rješavanje izazova uzrokovanih klimatskih promjenama

Srdić navodi da su prirodna rješenja (nature-based solutions, NbS), govoreći što razumljivijim jezikom, sva ona rješenja koja koriste prirodu za rješavanje izazova uzrokovanih klimatskih promjenama, uključujući zaštitu, održivo upravljanje i/ili obnovu prirodnih ekosistema. Ova rješenja nisu samo ekološki prihvatljiva, već i ekonomski isplativa jer pružaju višestruke koristi, poput smanjenja emisija CO2, poboljšanja biodiverziteta i podrške lokalnim zajednicama. Konkretno, prirodna rješenja obuhvataju širok spektar intervencija koje se mogu primijeniti u različitim okruženjima.

Neka od njih su pošumljavanje - šume apsorbuju CO2, regulišu temperaturu i sprečavaju pojavu klizišta. U planinskim područjima, šumske površine poboljšavaju kvalitet vode i smanjuju rizik od poplava jer sprečavaju prolazak/prodiranje vode. Također, sadnja specifičnih šumskih vrsta (npr. sporogorećih/teško zapaljivih) sprečava širenje požara i omogućava njegovu lakšu lokalizaciju i gašenje.

Zelena infrastruktura u gradovima uključuje razvoj i izgradnju urbanog zelenila poput parkova, zelenih krovova i kišnih vrtova koji hlade gradove, upravljaju padavinama i poboljšavaju kvalitet vazduha. Također, na primjer, zeleni koridori - dugački zeleni prostori u gradovima kao što su npr. drvoredi, mogu promijeniti mikroklimu područja i poboljšati protok vazduha u gradovima, smanjiti rizik od požara i toplotnih udara i to naročito u urbanim gradskim zonama koje se odlikuju velikim betonskim površinama - navodi Srdić.

Dodaje i prirodno upravljanje poplavama koje uključuje obnovu/održavanje rijeka i poplavnih ravnica kako bi se voda prirodno rasporedila, smanjujući štetu od ekstremnih kiša.

Pilot projekt pošumljavanja

Kada je riječ o dosadašnjoj realizaciji projekta, Srdić kaže da se sve dešava u skladu sa ranije definiranim vremenskim planom. Uspostavljena je projektna struktura, definirana metodologija i pokrenute aktivnosti na identifikaciji lokacija za testiranje prirodnih rješenja. Za područje Grada Prijedor zaštićena šumska područja će se uzeti za prioritet, a samo testiranje će se realizirati kroz pilot projekt pošumljavanja.

U narednim mjesecima slijedi organizacija radionica i specifičnih obuka (digitialna kartografija kao i upotreba GPS-a u procesu snimanja i analiziranja opožarenih područja) iz predmetne oblasti na partnerskom području za sve zainteresirane strane.

Dodatno, kada je riječ o Gradu Prijedoru, Grad će kroz projekt dobiti i nove tehnologije (profesionalni dron sa termalnom kamerom) i znanja za planiranje klimatski otpornih urbanih zona, kao i mogućnost za povezivanje s partnerima koji imaju napredna iskustva u ovoj oblasti. Projekt će doprinijeti i promociji ekološke svijesti, uključivanju građana u zaštitu prirode te jačanju institucionalnih kapaciteta za implementaciju zelenih politika.

Srdić navodi da su do sada realizirani partnerski sastanci u Prijedoru, Ajdovščini i Šibeniku, kao i niz lokalnih radionica i promotivnih aktivnosti, a u narednom periodu, akcenat će biti stavljen na pripremu i provođenje šest pilot-rješenja u partnerskim gradovima, koja će praktično demonstrirati kako se prirodna rješenja mogu primijeniti za smanjenje rizika od poplava, požara i erozije, te poboljšanje kvaliteta života građana.

Razmjena znanja i iskustava

Napomenuo je da Razvojna agencija grada Prijedora (PREDA) već dugi niz godina učestvuje u projektima koji se finansiraju iz fondova Evropske unije, a u ovom projektu ima ulogu vodećeg partnera, što je veliko priznanje za stručnost i iskustvo tima. Ovakvi projekti omogućavaju jačanje međunarodne saradnje, razmjenu znanja i iskustava, te otvaraju prostor za nove projekte koji doprinose održivom razvoju Prijedora i cijele regije.

- Važno je naglasiti da u realizaciji ovog projekta imamo veliku podršku same gradske uprave i svih lokalnih struktura - javnih preduzeća, akademske zajednice, NVO, što je od velikog značaja ako se uzme u obzir da projekt NBS4RESILIENCE doprinosi stvaranju otpornijih zajednica i održivog razvoja, promovirajući upotrebu prirodnih rješenja koja istovremeno štite okolinu i poboljšavaju kvalitet života građana - zaključio je Srdić u razgovoru za Fenu.