Lakić: Termoelektrane su nam izvor najveće bazne energije koju moramo sačuvat

Tvrdi da je to rezultiralo značajnim zakonodavnim napretkom i usvajanjem važnih dokumenata, Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, Zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine te Zakona o električnoj energiji Federacije Bosne i Hercegovine.

- Ovi zakoni predstavljaju osnovu za daljnji razvoj energetske politike, omogućavajući efikasniju upotrebu obnovljivih izvora energije, jačanje energetske infrastrukture te povećanje sigurnosti snabdijevanja energijom – kazao je Lakić danas u Vladi FBiH.

Lakić je dodao da je nakon toga usvojen niz podzakonskih akata, te da su pored tog ministarstva, podzakonske akte usvajale i druge institucije kao što su Operator za obnovljive izvore, energije i efikasnu kogeneraciju te FERK.

- Neki su to završili, neki nisu, ali mislim da će vrlo brzo biti svi završeni i da ćemo imati potpuno primjenjive zakone za naredni period – kazao je.

Lakić je stava da prozjumeri kao nova kategorija proizvođača i potrošača, kad su u pitanju domaćinstva privredni subjekti, budu u mogućnosti da svoju dobrobit iz ovih zakona na kraju i koriste.

Dodao je da je u fokusu njegovih interesovanja, kada je u pitanju zakonska regulativa, i Zakon o južnoj interkonekciji Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, koji je nedavno razmatran i usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

- Jedan od prioriteta je i Zakon o gasu Federacije BiH. Do sada Federacija nije imala svoj zakon o gasu, dok je Republika Srpska taj zakon donijela u prethodnom periodu – kazao je te dodao da je zakon utvrđen na Vladi Federacije BiH te da je upućen u parlamentarnu proceduru.

Posebno se osvrnuo i na izmjene Zakona o naftnim derivatima, s obzirom da je Vijeće ministara BiH donijelo određene izmjene ovih procedura gdje bi kroz federalni zakon u narednom periodu trebali uskladiti zakon sa odlukama Vijeća ministara BiH.

- Izmjene Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda ostvarenog radom termoelektrana smo završili na prethodnoj sjednici Vlade Federacije i uputili ga dalje u parlamentarnu proceduru – kazao je.

Govoreći o energetskim dozvolama, Lakić je kazao u da su izdane 342 dozvole za elektrane do 1 MW i 468 dozvola za elektrane iznad 1 MW te da su poslali 33 informacije prema Vladi Federacije sa prijedlogom zaključka za dobijanje saglasnosti za izgradnju elektroenergetskih objekata.

Radi se, dodao je, o velikim energetskim projektima koji bi se trebali raditi na području Federacije Bosne i Hercegovine.

- Kada je u pitanju međuentitetska aktivnost i saradnja iz oblasti energije, ovdje posebno želim naglasiti i našu aktivnost za donošenje državnih zakona o električnoj energiji i gasu. Mogu reći u zadnjih godinu dana napravljen iskorak kada je u pitanju saradnja sa Republikom Srpskom i imamo vrlo dobre kontakte i komunikaciju. Mislim da ćemo u narednom periodu donijeti ove zakone na državnom nivou – kazao je.

Kada je u pitanju sektor rudarstva, Lakić je kazao da su pripremili zakon o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine te da je utvrđen na Vladi Federacije BiH i upućen u parlamentarnu proceduru.

Istakao je da postoje određena usaglašavanja kada su u pitanju i druga ministarstva te da će vrlo brzo taj zakon biti na Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

- Tu je zakon o zatvaranju Rudnika mrkog uglja Zenica. Energetski sistem u prethodnim godinama je vrlo značajno zapušten i nije se investiralo. Taj rudnik treba zatvoriti jer proizvodi 20 miliona KM minusa proteklih nekoliko godina. Ovaj rudnik je prouzrokovao velike gubitke za Elektroprivredu BiH. Očekujemo da će zakon o zatvaranju rudnika u narednom periodu biti na sjednici Vlade, kao i u parlamentarnoj proceduri – kazao je.

Lakić je napomenuo i da to ministarstvo nije imalo izrađene strateške dokumente u prethodnom periodu na osnovu kojih bi mogli raditi u budućnosti.

Pojasnio je da su započeli proceduru izrade strategije tranzicije energetskog sektora Federacije Bosne i Hercegovine do 2030. godine sa projekcijom do 2050. godine, kao i strategije upravljanja mineralnim sirovinama Federacije BiH do 2030. sa projekcijom do 2050. godine, zatim studije o procjeni uticaja na okoliš programa regionalnih geoloških istraživanja nafte kondenzata i prirodnog gasa na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine, studije o procjeni geoloških rezervi i kvaliteta uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine te studije o procjeni geotermalne energije na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine kao osnova za planiranje i korištenje obnovljivih izvora energije.

- Ne mogu da zamislim da se upuštamo u bilo kakav rad kad je energetski sektor u pitanju bez ključnih strateških dokumenata, gdje struka treba da kaže u kojem pravcu treba da idemo u narednom periodu. Iz ovih strategija vrlo jasno se govori da želimo znati gdje imamo gasa, nafte, uglja te geotermalne energije – kazao je Lakić.

Lakić je istakao da je sa saradnicima obišao sve rudnike te da su zatražili povećanje nivoa proizvodnje, jer je, kako kaže, to ključ za narednih tri do pet godina.

- Ko god da kaže da naše termoelektrane prave to što prave, kada je ekologija u pitanju, one su nama trenutno izvor najveće bazne energije koju moramo sačuvati. Ali ne na način da rudnik Zenica ostavimo u životu i da nas vuče ka dnu, nego na način da ostale rudnike koje su trenutno u povoljnijem položaju, natjeramo da proizvode više – istakao je.

Nakon sastanka, Lakić kaže da su počeli da proizvode mnogo više, kao što su rudnici Kreka, Đurđevik, Kaknj. Dodao je da i Termoelektrana Kakanj postiže mnogo efikasniji rad prethodnih mjeseci, dok sa Termoelektranom Tuzla još imaju problem.

- Ovaj sistem će nas morati održati u narednih tri do pet godina, a paralelno s tim moramo razvijati i druge načine proizvodnje električne energije. Ovdje se zaboravlja tema geotermalne energije – zaključio je Lakić.