Energetska tranzicija je i opasnost i šansa za Bosnu i Hercegovinu - opasnost da ostanemo na "slijepom kolosijeku", a šansa da ozbiljnim pristupom dekarbonizaciji utičemo na razvoj i zapošljavanje.
Poručio je ovo u intervjuu za Vijesti.ba Ognjen Marković, ekspert za energetiku i član ReSET Centra za održivu energetsku tranziciju.
Razgovarao: Delvin Kovač
Kakvo je Vaše viđenje trenutne situacije u energetskom sektoru Bosne i Hercegovine?
MARKOVIĆ: U pogledu reforme sektora, odnosno donošenja i implementacije odgovarajućeg primarnog i sekundarnog zakonodavstva u skladu sa evropskom politikom i preuzetim obavezama, u velikom smo kašnjenju. Tako smo ocijenjeni i od strane Sekretarijata Energetske zajednice, a nedavno su izglasane i sankcije protiv BiH zbog neispunjavanja zahtjeva vezanih za donošenje i implementaciju obaveza koje smo dobrovoljno preuzeli.
Sa druge strane, energetika Bosne i Hercegovine suočava se sa novim izazovima. Prije svega, to je izazov dekarbonizacije Evrope, kojoj i mi geografski pripadamo, što, jednostavno rečeno, znači prestanak korištenja fosilnih goriva kao energenta (kod nas je to prije svega ugalj).
Proizvodnja električne energije iz uglja je tradicionalno vezana za Bosnu i Hercegovinu i rudnike i termoelektrane u kojima, što direktno, što indirektno radi na hiljade zaposlenih (neke informacije govore do 30.000). Nadalje, plate i doprinosi zaposlenih su bitan faktor finansiranja budžeta i lokalnih i širih društveno-političkih zajednica pa je sa ovog aspekta pitanje dekarbonizacije ne samo energetsko, nego i ekonomsko, političko i socijalno pitanje.
U vezi s ovim treba naglasiti da se BiH potpisivanjem "Sofijske deklaracije" opredijelila za provođenje EU politike dekarbonizacije, odnosno "Zelenog plana". Također, treba reći da EU sprema legislative kojima će nametnuti izvozne takse za zemlje koje ne primjenjuju odgovarajuću politiku u pravcu smanjenja štetnih emisija (prije svega ugljendioksida). Ove takse će se primjenjivati ne samo na izvoz električne energije, nego i na ostale izvozne artikle za čiju se proizvodnju koriste fosilna goriva. Ovdje treba napomenuti da oko 80 posto izvoza iz BiH ide u EU.
Važno je napomenuti da je energetska tranzicija i opasnost i šansa za BiH. Opasnost ako ne donesemo planove, politike i mjere kojima ćemo se uskladiti sa EU i prevenirati opasnost da ostanemo na "slijepom kolosijeku" koji će građane i privredu BiH skupo koštati. Šansa je da nam ozbiljan pristup dekarbonizaciji bude razvojna šansa koja će uticati na razvoj i zapošljavanje. Ozbiljan pristup znači, pored ostalog, definisanje jasnih ciljeva u vezi dekarbonizacije i donošenje javnih politika koje će to omogućiti.
Uz ambiciozne planove investicija vezanih za dekarbonizaciju, ovo podrazumijeva i inkluzivni pristup pravednom tretmanu regiona gdje se danas proizvodi ugalj i električna energija iz uglja, tako da u procesu tranzicije ni zaposleni a ni ti regioni ne budu "žrtve" tranzicije, nego da im tranzicija bude šansa za nove pravce razvoja, prekvalifikacije, nove projekte i zdraviju životnu sredinu. Ti regioni trebaju cjelovit pristup i uključenost svih u proces, od lokalnih organa vlasti do najviših nivoa, od predstavnika zaposlenih do eksperata iz ove oblasti. U ovom procesu treba iskoristiti sve potencijale, pogotovo mogućnosti finansiranja tranzicije u spomenutim regionima.
Šta bi, po Vašem mišljenju, trebale podrazumijevati efikasne reforme kako bi energetski sektor postao privlačan, ne samo za domaće, nego i za inostrane investitore?
MARKOVIĆ: Prije svega, nadležne institucije i tijela trebaju donijeti ključne odluke u pogledu budućeg razvoja energetskog sektora zasnovanog na "Zelenoj agendi" i paralelno s tim pripremiti i realizovati projekte tranzicije za regione u kojima se električna energija proizvodi iz uglja. Ove odluke treba pretvoriti u strategije i akcione planove (NECP) i njihovu implementaciju osigurati donošenjem potrebnih zakona.
Postoji čitav spektar zakona i drugih akata koje treba unaprijediti i/ili donijeti kako bi se implementirale strategije i akcioni planovi. To su, pored ostalog, zakoni koji će omogućiti uspostavljanje organizovanog tržišta, unaprijediti investiranje u obnovljive izvore, osigurati ambicioznu primjenu mjera energetske efikasnosti, omogućiti masovnu izgradnju solarnih elektrana na krovovima objekata, udruživanje građana kao potrošača i proizvođača električne energije...
U kojoj mjeri reforme energetskog tržišta u BiH mogu biti osnova za dugoročni napredak lokalne ekonomije?
MARKOVIĆ: Kao što sam već rekao, tranzicija je šansa za nove investicije i u oblasti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora ali, što je veliki potencijal za bh. industriju, i u proizvodnji materijala i primjenu mjera energetske efikasnosti. Nekoliko projekata je pokazalo da je u industriji vezanoj za energetsku efikasnost potencijal koji bi mogao generisati značajan broj radnih mjesta i dati vrlo mjerljiv doprinos rastu BDP-a.
Šta u narednom periodu možemo očekivati kada su u pitanju cijene električne energije u BiH?
MARKOVIĆ: U posljednjih godinu dana napravljeno je više studija koje tretiraju ovu problematiku i sve one ukazuju da je neminovnost rast cijena električne energije. Kako ove studije pokazuju, do povećanja cijena će doći iz više razloga od kojih su neki: eliminacija subvencioniranja određene kategorije kupaca; eliminacija subvencioniranja energetskih subjekata kroz tzv. državnu pomoć; uvođenje sistema trgovine emisijskim jedinicama ("Sofijska deklaracija"); investicije u nove TE bazirane na uglju (ako do toga dođe)...
Kakve su perspektive Bosne i Hercegovine u pogledu izvoza električne energije?
MARKOVIĆ: Uvođenje sistema trgovanja emisijama štetnih gasova ili uvođenje izvozne takse smanjit će sadašnju konkurentnost električne energije proizvedene u BiH (one proizvedene iz uglja). Da li će, zbog nedostatka električne energije u regionu, energija iz BiH biti i dalje tražena, zavisit će od izgradnje novih proizvodnih objekata u regionu i šire, i stanja na regionalnom tržištu. S obzirom na to da zemlje u regionu, a i šire, imaju ambiciozne planove izgradnje proizvodnih objekata na obnovljive izvore energije, za očekivati je da sa današnjim portfolijem proizvodnje konkurentnost bude sve manja, pa time i izvoz električne energije iz BiH.
(Energetika.ba)