uslovi za rast

Beč: Grad koji koristi daljinsko grijanje za uzgoj povrća

Autor: Energetika.ba
Beč je grad poznat po svom visokom kvalitetu života, a jedan od ključnih faktora koji tome doprinosi je i stalna dostupnost svježeg povrća iz lokalnog uzgoja. Kako bi se osigurali idealni uvjeti za rast povrća, većina vrtova u Beču koristi daljinsko grijanje.

Ova tehnologija ne samo da osigurava optimalne uvjete za rast povrća, već također doprinosi očuvanju okoliša i smanjenju emisije CO2. Od sredine 1990-ih, energetsko preduzeće Wien Energie održava vlastitu mrežu daljinskog grijanja koja osigurava energetsko snabdijevanje mnogih vrtova i oko 8.000 klijenata i preduzeća. Među njima su i vrtlari iz okruga Simmering koji grad snabdijevaju svježim povrćem tokom cijele godine.

Kod bečke porodice Kasehsa se godišnje ubere oko 2 miliona krastavaca koji se uglavnom prodaju u Beču tako da svaki građanin može biti snabdjeven ovim povrćem. Porodično preduzeće je priključeno na daljinsko grijanje od 1995. godine, a danas ga vodi Karl Kasehs zajedno sa svojim roditeljima. „Prije smo u vrtu koristili peći na naftu. To je bilo naporno, a održavanje je oduzimalo puno vremena. Sjećam se da je moj otac morao ustajati noću kako bi pokrenuo sistem. Od kada smo prešli na daljinsko grijanje, štedimo vrijeme i energiju, te možemo mirno spavati noću,“ ističe Kasehs.

Transport do bečkih trgovina omogućava povrću da duže sazrijeva, što poboljšava njegov ukus. Zahvaljujući daljinskom grijanju, vrtlari mogu održavati tačno potrebnu temperaturu u svojim staklenicima, osiguravajući idealne uvjete za rast povrća i sprečavajući razvoj gljivičnih oboljenja. Na taj način, upotreba pesticida se može potpuno izbjeći.

Daljinsko grijanje se danas dobrim dijelom proizvodi u Beču i za Beč – između ostalog, u postrojenjima za spaljivanje otpada. Trećina bečkog daljinskog grijanja se proizvodi iz otpada. Wien Energie koristi i regionalnu otpadnu toplotu. U okrugu Ottakring se ona stvara prilikom pečenja vafla u tvornici Manner i direktno se ubacuje u mrežu. Dodatnih 1.900 domaćinstava se grije otpadnom toplotom iz termalnih izvora u termama Oberlaa.

Investicije u proširenje daljinskog grijanja i prelazak na klimatski neutralne izvore energije predstavljaju ključne korake ka očuvanju okoliša i poboljšanju kvaliteta života u Beču. Ovaj model može poslužiti kao inspiracija za druge gradove u regiji i šire, pokazujući kako održivi razvoj i visoki standardi života mogu ići ruku pod ruku.

© Copyright 2005. - 2024. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba