Bosni i Hercegovini 3,8 miliona KM od UNDP-a zbog klimatskih promjena
Zeleni klimatski fond (GCF) odobrio je za BiH bespovratna sredstva u iznosu od 2,4 miliona dolara, ili 3,8 miliona KM, za izradu sektorskih strategija adaptacije na klimatske promjene u naredne tri godine - potvrdili su predstavnici UNDP-a na sastanku s ministrom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenkom Golić.
Riječ je o sredstvima o kojima je Golić, kao kontakt osoba za Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama za BiH, pregovarala na Konferenciji stranaka Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama, koja je održana u novembru prošle godine u Bonu.
Regionalna savjetnica UNDP-a sa sjedištem u Istanbulu Natalija Olofinskaja je istakla da je odobravanje bespovratnih sredstava Zelenog klimatskog fonda za još jedan projekat, osim sredstava koja su dodijeljena za projekat energetske efikasnosti 2017. godine, veliki uspjeh i rezultat dobre saradnje između ovog ministarstva i UNDP.
Na sastanku je dogovoreno da Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, kao kontakt institucija za Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama za BiH, i UNDP zajednički rade na pripremi još jednog projektnog prijedloga, koji će se odnositi na unapređenje otpornosti na ekstremne događaje prouzrokovane klimatskim promjenama.
Sa prijedlogom projekta će se aplicirati kod Zelenog klimatskog fonda za bespovratna sredstva u iznosu od 10-15 miliona dolara, saopšteno je iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.
Golić je rekla da su ekstremni klimatski događaji, poput poplava i suša sve češći u Republici Srpskoj i BiH i podsjetila da je samo u zadnjih 10 godina zabilježeno pet devastirajućih poplavnih događaja, kao i da je posljednja poplava, iz 2014. prouzrokovala, na prostoru cijele BiH štetu od 4 milijarde KM ili 15 odsto BDP, i što je najtragičnije - ljudske žrtve.
"Promjene temperature nose sa sobom i promjene rasporeda padavina, što znači da se ubuduće može očekivati češća pojava ekstremnih poplavnih događaja. Ovaj projekat će omogućiti da se ove pojave adekvatno prate, te da se na osnovu pravih informacija realizuju adekvatne mjere prilagođavanja ekstremnim poplavnim događajima, te da se smanje štete u sektorima najosjetljivijim na poplave, kao što su poljoprivreda i hidroenergetski sektor", rekla je Golićeva.
Energetika.ba / NN