Zaštita okoliša

Energetska efikasnost u KS: Koliko je zgrada utopljeno i kolike su uštede

Autor: Energetika.ba
Koliko je objekata utopljeno, koliko će ih biti utopljeno i za koliko su smanjeni troškovi grijanja - pitali smo kantonalno Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša.

U Ministarstvu ne znaju koliko je tačno zgrada utopljeno, a kao razlog za to su naveli da to čine i druga ministarstva, općine i uprave javnih objekata.

"Ministarstvo u ovoj oblasti provodi projekte energijske sanacije javnih objekata, kao i u saradnji sa SERD-om projekt koji se primarno odnosi na objekte individualnog i kolektivnog stanovanja", podsjetili su.

Naglasili su značaj utopljavanja objekata za prije svega smanjenje zagađenosti zraka.

"Što se tiče javnih objekata, ministarstvo od 2015. godine realizuje projekt Zeleni ekonomski razvoj u saradnji s Razvojnim programom Ujedinjenih nacija - UNDP. Projekt uključuje različite aktivnosti s ciljem institucionalizacije energetskog upravljanja te povećanja energijske efikasnosti u javnom sektoru, prevashodno kroz energetsku sanaciju javnih objekata u Kantonu Sarajevo, što omogućava, prije svega, smanjenje emisije zagađujućih materija u zrak prilikom proizvodnje toplotne energije", naveli su.

Napomenuli su da to za posljedicu ima i racionalizaciju troškova. Prethodno spomenuto nisu jedine koristi.

"Povećava se komfor uposlenika i korisnika javnih objekata, veliki je potencijal za otvaranje novih 'zelenih radnih mjesta'", obrazložili su.

Kada je riječ o javnim objektima, ukazali su na to da je njih 58 utopljeno. Riječ je o objektima zdravstva, obrazovanja, kulture, sporta i drugim.

Tvrde da je za ovu godinu planirano utopljavanje devet javnih objekata za šta su izdvojili milion i 550.000 KM, UNDP 630.000 KM i javni objekti 83.000 KM. Najavili su da će se nastaviti priključivanje četiri javna objekta na sistem daljinskog grijanja koje je počelo prošle godine. Utopljavanje će se nastaviti.

"Pored projekta Zeleni ekonomski razvoj, Ministarstvo implementira i projekt Energijska efikasnost u javnim objektima Kantona Sarajevo, čija će se realizacija finansirati iz sredstava Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), u ukupnom iznosu od 10 miliona eura, od čega je osam miliona eura kreditnih sredstava, a dva miliona eura investicioni grant. Navedenim projektom planirana je energetska sanacija 40 javnih objekata u Kantonu Sarajevo i aktivnosti po ovom pitanju su u toku", istakli su.

Osvrnuli su se i na novčane uštede. Za one koje se ostvaruju projektom Zeleni ekonomski razvoj su naveli da se analiziraju u Informacionom sistemu za upravljanje energijom. Također su podsjetili da su javne institucije koje se finansiraju iz kantonalnog budžeta, odnosno čiji je osnivač KS, te kranji korisnici dužni redovno unositi podatke o potrošnji energije i vode u informacioni sistem (EMIS).

Kako su obrazložili, da bi budžet ušteda za određeni javni objekt bio pouzdan, preuzimaju se kompletni podaci o potrošnji energije prije i poslije implementacije mjera energetske efikasnosti tj. minimalno za jednu godinu prije i jednu godinu nakon implementacije mjera. Naglasili su da za pojedine objekte ne postoji dovoljna količina podataka ili da nije prošlo dovoljno vremena da bi se bilježile uštede, a to je jedna grijna sezona, prenosi klix.

Međutim, u Ministarstvu prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša su podsjetili na projicirane uštede.

"S tim u vezi, na bazi dosad raspoloživih podataka iz EMIS-a, rezultati su pokazali ukupne projicirane godišnje uštede koje se odnose na 58 javnih objekata, kako slijedi: ušteda ekvivalentne emisije C02 : 2.974 tC0 2 /godišnje, ušteda energije: 7.709.886 kWh/godišnje, ušteda troškova 1.498.419 KM/godišnje - bez PDV-a. Sigurno je da će uštede biti veće nakon što se prikupe svi potrebni podaci za ove objekte, a nakon što protekne period od minimalno jedne godine od implementacije mjera, posebno vezano za objekte iz 2019. godine (njih ukupno 37)", poručili su iz resornog ministarstva.

Energetika.ba
© Copyright 2005. - 2024. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba