Ona smatra da stav Hrvatske u vezi sa odlaganjem radioaktivnog otpada u opštini Dvor nije u skladu sa dobrosusjedskim odnosima, ali ni sa dogovorom sa sastanka u maju 2016. godine kada su se obavezali da će o svemu redovno obavještavati jedni druge.
"Činimo sve što je u našoj moći i očekujemo da će i Predsjedništvo BiH i Savjet ministara, takođe, preduzeti sve neophodne diplomatske, bilateralne i multilateralne međunarodne aktivnosti s ciljem zaštite interesa BiH u vezi sa ovim pitanjem", istakla je Golićeva.
Golićeva ističe da Ministarstvo, uprkos stalnom insistiranju, i dalje nema zvaničnih informacija o aktivnostima Hrvatske u vezi sa izgradnjom odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori već su sva saznanja o koracima koje preduzimaju dobijena iz medija i redovnim praćenjem portala hrvatskih institucija.
"Oni rade po svom programu i strategiji koju su usvojili 2014. godine i u kojoj je označeno sedam lokacija za potencijalnu izgradnju odlagališta. Znamo da su izabrali Trgovsku goru i da će oni sprovoditi svoje procedure, a mi ćemo im to osporavati. Ovaj korak koji oni sad preduzimaju, jedan je u nizu koji vodi ka izgradnji odlagališta", zaključila je Golićeva.
Ona je podsjetila da je Ministarstvo kao dodatni argument, zbog opasnosti da bi odlagalište ozbiljno ugrozilo rijeku Unu, pokrenulo postupak proglašenja prethodne zaštite tog područja u opštinama Novi Grad, Krupa na Uni, Kozarska Dubica i Kostajnica, koje je Prostornim planom Republike Srpske do 2025. predviđeno za park prirode.
"Na moj zahtjev, Republički zavod za zaštitu kulturno–istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske izradio je stručno mišljenje, kojim je utvrđeno da postoji opasnost da će ovo područje biti ozbiljno narušeno ili uništeno, ukoliko se ne preduzmu mjere zaštite", napomenula je Golićeva.
Ona kaže da je na osnovu tog stručnog mišljenja Ministarstvo pripremilo rješenje o proglašenju prethodne zaštite Parka prirode "Una" i očekuje da će Vlada Srpske proglasiti prethodnu zaštitu tog područja, nakon sprovedenih procedura koje podrazumijevaju učešće javnosti.
"U periodu prethodne zaštite, koja se proglašava na dvije godine, Republički zavod izradiće studiju zaštite, na osnovu koje će biti proglašena trajna zaštita, odnosno Park prirode `Una`", navela je Golićeva.
Ona je podsjetila da u širem području lokacije na kojoj Hrvatska planira da odlaže radioaktivni otpad na teritoriji Republike Srpske i FBiH živi 240.000 ljudi koji bi bili ugroženi, a najdirektnije 4.000 stanovnika Dvora na Uni, kao i 40.000 Novog Grada.
"To je problem koji mi konstantno naglašavamo, a riječ je o području koje se bazira na razvoju poljoprivrede, pčelarstva, ali i očuvanju ekologije i razvoja turizma", rekla je Golićeva.
Ona je navela da su u EU svi prehrambeni proizvodi sa područja koja se nalaze i u blizini odlagališta radioaktivnog otpada niže rangirani i manje cijenjeni, što je još jedan od dokaza da je odlaganje nuklearnog otpada uz granicu sa BiH nedopustivo i bez presedana u cijelom svijetu.
Iz Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva nuklearke "Krško" najavljeno je da će zagrebački Agronomski fakultet vršiti analize kojim će utvrditi realno stanje poljoprivrede, uključujući i ekološku, kao i da će Udruženje DOOR analizirati energetsko stanje u opštini Dvor.
Načelnik opštine Dvor Nikola Arbutina rekao je juče Srni da Hrvatska slaže kockice do završetka projekta zbrinjavanja radioaktivnog otpada u ovoj opštini, koja se graniči sa Republikom Srpskom, ne pitajući nikog.
O nastavku aktivnosti u vezi sa zbrinjavanjem radioaktivnog otpada u Hrvatskoj opštinu Dvor je prošlog mjeseca obavijestio Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva nuklearne elektrane Krško.
Energetika.ba