Kako praktikovati održivost i energetsku efikasnost u svakodnevnom životu

Održiv način života podrazumijeva smanjenje upotrebe prirodnih resursa, uspostavljanje ravnoteže u potrošnji, ali i uspostavljanje odnosa poštovanja prema životnoj sredini, sa ciljem očuvanja planete za buduće generacije. Život u skladu sa održivim razvojem nije samo dobar za životnu sredinu, već i za vaš novčanik i zdravlje.

Ukoliko je ovo nešto što vas interesuje, ali ne znate odakle da počnete, pred vama je lista ideja za pridržavanje principima održivosti u različitim apektima života. Neke možete da počnete da primijenjujete već danas.

Izbjegavajte plastiku
Godišnje proizvedemo 430 miliona tona plastičnih proizvoda, a mnogi nakon samo jedne upotrebe postanu otpad. Ono što vidimo je strašno, ali ono što ne vidimo je još strašnije. Mikroplastika, komadići dužine do pet milimetara, nalazi se u zemlji, vodi i u našem organizmu!

Litar flaširane vode sadrži oko 240.000 nanoplastičnih fragmenata

Na primjer, industrija flaširane vode koristi milijarde plastičnih boca za jednokratnu upotrebu godišnje. Istraživanje koje su vodili naučnici sa Univerziteta Kolumbija otkrilo je da litar flaširane vode u proseku sadrži oko 240.000 nanoplastičnih fragmenata. Nanočestica ima veličinu manju od jednog mikrometra i može prodrjeti u krvotok.

Proizvodnja plastike je također veliki uzročnik klimatske krize sa kojom se suočavamo. Jedna je od energetski najintenzivnijih industrijskih procesa. U svjetskoj potrošnji naftnih derivata kao goriva učestvuje sa šest posto, a i sama se proizvodi od nafte.

Najbolja opcija za zdravlje i životnu sredinu je poneti bocu za višekratnu upotrebu napunjenu vodom sa česme. Zatim, izbjegavati pribor i posude za hranu za jednokratnu upotrebu, kao i plastične slamčice, prenosi Balkan Green Energy News. 

Plastične kese za jednokratnu upotrebu nisu biorazgradive. Potrebno je 700 godina kako bi kesa počela da se raspada, a približno hiljadu da se potpuno raspadne. Osim toga, onima koje se reklamiraju kao biorazgradive zapravo je potrebna industrijska obrada da ne bi naštetile životnoj sredini. Ceger od recikliranog pamuka može da bude odlična zamjena i da se koristi bezbroj puta.

Brza moda i mikroplastika idu ruku pod ruku, pazite šta kupujete
Modna industrija je odgovorna za nastanak preko 92 miliona tona otpada svake godine, od čega se većina spaljuje, šalje na deponije ili izvozi u zemlje u razvoju. Na globalnom nivou, svega 20 posto odbačene odeće se ponovo iskoristi ili reciklira.

Postoji mnogo načina da budete moderni i održivi. Možete popraviti svoju odjeću kako biste je duže zadržali ili je prepraviti tako da odgovara trenutnim trendovima. Prodavnice vintage i polovne odjeće nude pristupačnije alternativne opcije, a odjeću možete i razmenjivati sa prijateljima ili na bazarima.

Jedna trećina mikroplastike u okeanu dolazi iz veš mašina

Prije kupovine, uvijek razmislite da li vam je potreban novi komad. Međutim, ukoliko želite nov komad odjeće, birajte kvalitetne materijale poput vune, svile, organskog pamuka. Sintetički tekstil se smatra najvećim poznatim izvorom mikroplastičnih komponenata koje zagađuju svjetske okeane. Kako? Na globalnom nivou preko jedne trećine (35 posto) mikroplastike u okeane dolazi iz naših veš mašina.

Svaki put kada perete odjeću u veš mašini, pod utjecajem tople vode, tumbanja i trenja garderobe, razdvajanjem tekstilnih niti nastane i do 12 miliona mikrovlakana.

Uštedite energiju, izolujte kuću, postanite prozjumer
Male promjene u našoj svakodnevnoj upotrebi energije mogu napraviti veliku razliku, kako na našim računima, tako i u emisijama iz domaćinstva.

Jednostavne navike poput gašenja svjetla i uređaja kada se ne koriste, korištenja energetski efikasnijih sijalica i odabira obnovljivih izvora energije mogu napraviti značajnu razliku.

Većina naše energije danas dolazi iz fosilnih goriva

Većina naše energije danas dolazi iz fosilnih goriva. Pri njihovom sagorijevanju oslobađa se ugljen-dioksid, a on se akumulira u atmosferi s drugim štetnim gasovima i dovodi do klimatskih promjena. Prelaskom na obnovljive izvore energije možemo smanjiti ugljenični otisak do 2,5 tona godišnje.

Sa demokratizacijom energetike, došlo je do promjene sistema u kom na jednoj strani imamo snabdjevače – velike, moćne kompanije, a na drugoj strani kupce – domaćinstva. Sada, ako živite u kući ili imate pristup krovu, možete postati prozjumer, odnosno kupac-proizvođač, koji uz pomoć solarnih panela proizvoditi energiju za sopstvenu potrošnju.

Cijena instaliranja solarnih panela i prateće opreme u posljednjih desetak godina smanjena je oko 90 posto, a dobra vijest je da u Srbiji možete dobiti i subvencije od države koje pokrivaju više od 50 posto investicije.

Mjere energetske efikasnosti poput izolacije ili zamene peći na ugalj toplotnom pumpom značajno će smanjiti ugljenički otisak. Ministarstvu zaštite životne sredine Republike Srbije raspisalo je konkurs za dodjelu subvencije u ukupnoj vrijednosti od 130 miliona dinara za kupovinu kotlova i peći na ekološki prihvatljiviji energent.

Ukoliko poznajete nekoga u vašoj okolini sa kim biste mogli da se udružite i napravite solarnu elektranu, kao primjeri dobre prakse mogu da vam posluže projekti prvnih zadružnih solarnih elektrana u Srbiji i Sloveniji.

Putujte vozom
Nakon pandemije, ljudi su postali svjesniji svojih kulturnih, ekonomskih i ekoloških uticaja koje imaju kao turisti, a čak 72 posto ljudi smatra da je održivo putovanje od vitalnog značaja.

Kratke vožnje automobilom možete da zamijenite vožnjom bicikla. Vožnja biciklom 10 kilometara sedmično nije dobra samo za vaš  kardiovaskularni sistem, već i štedi 300 kilograma gasova sa efektom staklene bašte tokom godine.

Umjesto avionom putujte vozom

Za duže relacije, umjesto avionom putujte vozom. Vozovi troše znatno manje energije nego drugi vidovi transporta. Pri putovanju vozom ispušta se 66 do 80 posto manje CO2 nego pri korištenju aviona ili automobila.

Ukoliko ne možete da se odreknete putovanja automobilom, da li ste razmišljali o kupovini električnog automobila? Vlada Srbije je odobrila 170 miliona dinara za nabavku ekoloških vozila u 2024. godini. Još jedna dobra vijest je da će u Srbiji uskoro početi zamjena vozila sa dizel i benzin motorima za novija, ekološki prihvatljivija vozila, uz subvenciju države od 2.100 do 2.900 eura.

Reciklirajte i pravilno odvajajte otpad
Recikliranje je ključni korak ka smanjenju otpada i očuvanju resursa. Razdvajajte otpad i redovno reciklirajte plastiku, staklo, papir i metal. Ponovna upotreba i recikliranje smanjuju emisije i štede prirodne resurse.

Odvojeno prikupljanje je ključno, jer miješanjem različitih vrsta otpada nepovratno gubimo njihova korisna svojstva i pretvaramo otpad u smeće. Pomešamo li papir sa mokrim frakcijama kuhinjskog otpada, taj papir više ne možemo reciklirati.

Oko 60 posto otpada, ukoliko se pravilno odvoji i odloži, može se reciklirati ili prenamjeniti

Prema procjenama stručnjaka 60 posto otpada, ukoliko se pravilno odvoji i odloži, može se reciklirati ili prenameniti. Naime, više od dvije trećine otpada iz domaćinstva moguće je odvojiti i ponovo iskoristiti. Nepravilnim odvajanjem otpada ne iskorištavaju se vrijedne sirovine i resursi za izradu novih proizvoda, a više od 88 posto otpada iz domaćinstva završi na deponijama.

Odvajanje otpada možemo postepeno uvoditi kao životnu naviku, a najvažniji i prvi korak je organizovanje mjesta za odvajanje otpada u sopstvenom domaćinstvu. Stara kartonska kutija od nekog kućnog aparata može poslužiti kao idealna spremište za skladištenje iskorištenog papira i kartona.

Staklenu ambalažu takođe možete odlagati u staru kartonsku kutiju. Za odlaganje plastične, metalne i tetrapak ambalaže dovoljno nam je jedno spremište ili veća posuda. Bitno je samo odložiti čistu ambalažu, bez ostataka hrane. Na kraju, samo mali procenat otpada iz domaćinstva će završiti u kanti za otpad.

Pored toga, pravilno odlaganje elektronskog i električnog otpada je od suštinskog značaja za spriječavanje zagađivanja i ispuštanja potencijalno toksičnih supstanci iz starih uređaja.

Smanjite otpad tako što ćete birati proizvode sa minimalnom ambalažom, kupovati u većim pakovanjima kako biste smanjili otpad od ambalaže i izbjegavati jednokratne predmete.