Kineske razvojne banke nisu osigurale finansiranje zelene energije u 2022. godini
Kinesko obećanje da će okončati prekomorsko financiranje uglja još nije dovelo do većeg financiranja projekata obnovljivih izvora energije, s tim da njene razvojne banke drugu godinu zaredom 2022. ne daju nove kredite za energetski sektor, rekli su u utorak istraživači sa Univerziteta u Bostonu.
Predsjednik Xi Jinping rekao je 2021. da će Kina prestati pružati finansijsku podršku za prekomorski ugalj i finansirati više zelenih i niskougljičnih energetskih projekata u zemljama u razvoju.
No, dok je novo pozajmljivanje fosilnih goriva okončano, kineske razvojne banke su također zabilježile nula novih kreditnih obaveza za energetski sektor u 2021. i 2022. godini, saopćio je Centar za globalnu razvojnu politiku (GDP Centar) Bostonskog univerziteta.
"Podrška Kine inozemnim projektima uglja već je bila u padu prije nego što je Xi obećao 2021.", rekla je Cecilia Springer, nerezidentna suradnica u GDP Centru i glavni autor izvještaja.
"Međutim, druga polovina obećanja - pojačati podršku zelenoj i niskougljičnoj energiji - tek treba da se učvrsti."
Od 2000. do 2022. Kineska razvojna banka (CDB) i Izvozno-uvozna banka Kine (CHEXIM) dale su ukupno 331 kredit u vrijednosti od 225 milijardi dolara za energetske projekte, pri čemu je najveći udio otišao na aktivnosti istraživanja i eksploatacije. Gotovo tri četvrtine ukupnih kredita otišlo je na ugalj, naftu i gas.
Iako je finansiranje od dvije banke opala od 2016. godine, ono i dalje "nadmašuje energetsku pozajmicu koju javni subjekti nudi bilo koji drugi globalni kreditor", uključujući Svjetsku banku, navodi se u izvještaju Centra za BDP.
Na samitu Pojas i put prošlog mjeseca, Kina je pokrenula novo zeleno ulagačko i finansijsko partnerstvo (GIFP) za promoviranje zelene energije. Predsjednik Xi je rekao da će oko 100 milijardi dolara godišnje biti stavljeno na raspolaganje za podršku energetskoj tranziciji u zemljama Pojasa i puta.
Springer je rekao da je novo finansiranje samo "kap u čaši" kada je riječ o ispunjavanju ciljeva Pariškog sporazuma, ali je dodao da je "značajno da se Kina obavezala vratiti finansijska sredstva na sto nakon nekoliko godina smanjenog razvoja nivoi finansija“.
Baza podataka GDP centra pokazuje da su kineske obaveze kreditiranja fosilnih goriva od 2013. godine - kada je projekat Pojas i put prvi put najavljen - iznosile 55,4 milijarde dolara, od čega je 20 milijardi za proizvodnju električne energije na ugalj.
(Energetika.ba)