Zeleni pokreti su u porastu na zapadnom Balkanu i šire, ali imaju li šanse za uspjeh i hoće li moći igrati ulogu u ekološkoj budućnosti regije?
Za razliku od evropskog sjeverozapada, zelene stranke i pokreti u jugoistočnoj Evropi postižu slabije izborne rezultate od svojih kolega. Čini se da je teže mobilizirati birače u jugoistočnoj Evropi oko pitanja okoliša. Ipak, svijest o klimatskim pitanjima je u porastu, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AGERPRES, ATA, BTA, dpa, FENA, HINA, MIA u okviru European Newsrooma.
Godine 2020. zemlje zapadnog Balkana potpisale su Deklaraciju o Zelenoj agendi na sammitu u Sofiji u Bugarskoj, čime su se obvezali na potpuno izbacivanje ugljena do 2050. godine u sklopu Evropskog zelenog plana kako bi do tada postali klimatski neutralni.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, koja je članica Zelene stranke u zemlji, također je pozvala grupu zemalja zapadnog Balkana da više sarađuju u energetskoj sigurnosti i prelasku na obnovljive izvore energije.
"Pokretanje ove zelene tranzicije u našem je zajedničkom interesu jer svi imamo koristi od čiste i sigurne energije", rekla je u svom uvodnom govoru na konferenciji o Zapadnom Balkanu u Berlinu 21. oktobra.
Kao aktivna članica Energetske zajednice, BiH trebala bi se posvetiti reformi energetskog sektora i usklađivanju svojih politika s članicama EU-a. Ali u tom pogledu do sada nije učinjeno mnogo jer samo tri posto proizvedene energije dolazi iz obnovljivih izvora, u usporedbi s prošlom godinom kada je 60 posto energije proizvedeno iz ugljena. BiH je stoga na udaru kritika Energetske zajednice jer je dekarbonizacija jedan od uslova za integraciju u EU.
Kada je u pitanju strategija za energetsku tranziciju, ova zemlja ima samo jedan dokument kao strateški okvir, odnosno smjernice, što nije dovoljno, a ključni problem je nedostatak političke volje pored ostalih društveno-političkih problema.
Zelene stranke u BiH i druge stranke nominalno se fokusiraju na pitanja okoliša, ali nedovoljno da bi se uspješno razlikovale od ostalih stranaka. Ipak, ekološka svijest raste i građani se sve više uključuju u borbu za zaštitu okoliša na lokalnim nivoima.
Sjeverna Makedonija protiv rudnika smrti
Od 60-ak registrovanih političkih stranaka, Sjeverna Makedonija ima samo jednu deklarisanu zelenu stranku – Demokratska obnova Makedonije, skraćeno DOM – koja ima jedno mjesto u Skupštini Sjeverne Makedonije. Unatoč tome, u zemlji je proteklih godina došlo do niza ekoloških akcija i protesta.
Jedan od najistaknutijih slučajeva bio je protest protiv otvaranja rudnika zlata i bakra “Ilovica-Štuka”. Sredinom avgusta ove godine aktivisti su započeli prikupljanje potpisa na peticiji protiv otvaranja rudnika pod sloganom “Potpisom protiv rudnika smrti”.
U 2014. godini dodijeljene su dvije koncesije kanadskoj korporaciji Euromax Resources. Nakon godina ekoloških protesta, nova je Vlada u decembru 2019. godine poništila jednu od koncesija i jednostrano raskinula ugovor, uz obrazloženje da kompanija nije dostavila potrebnu dokumentaciju. Sud je presudio u korist Euromax Resourcesa protiv odluke Vlade u martu 2023. godine. U junu 2023. Vlada je odlučila spojiti dvije koncesije za rudnik u jednu. Sudske presude mogu rezultirati novim tužbama i postupcima pred međunarodnim sudovima, što bi moglo ozbiljno oštetiti proračun, smatraju u Ministarstvu privrede. No Vlada je nakon 20 dana ipak odustala od odluke o spajanju dviju koncesija u jednu.
Na lokalnom nivou pojavila se nezavisna lista aktivista i nevladinih udruga za zaštitu okoliša te ljudskih i životinjskih prava pod nazivom “Green Human City” (ZHG) i osvojila dva mjesta u Gradskom vijeću Skoplja 2021. godine. U protekle dvije godine, ZHG je osigurao više sredstava za preradu plastičnog otpada, za mapiranje onečišćenja zraka, za kompostiranje organskog otpada kao i za dobrobit životinja lutalica, između ostalog.
Posljednja divlja rijeka u Evropi: Nacionalni park Wild River u Albaniji
Ranije ove godine, u martu 2023. godine, albanska rijeka Vjosa proglašena je posljednjim Nacionalnim parkom divlje rijeke u Evropi nakon desetljeća duge kampanje. Kampanju za njegovu zaštitu široko su podržali civilno društvo i privatni sektor, kao i holivudski glumac Leonardo DiCaprio, otvoreni zagovornik ekoloških pitanja.
Postoje dodatne kampanje za zaštitu drugih albanskih prirodnih staništa kao što su laguna Narta i laguna Karavasta. Te projekte uvelike podržavaju inozemne partnerske organizacije kao i ambasade poput Delegacije Evropske unije. Vlada zemlje također je zaštitu okoliša proglasila nacionalnim prioritetom.
Vrijedno je spomenuti i kampanju “Posadi drvo” općine Tirana, glavnog grada Albanije. Gradsko vijeće objavilo je da je posadilo oko milion novih stabala u sklopu inicijative Orbitalne šume oko glavnog grada.
'Zelene politike zauzele su drugo mjesto' u Bugarskoj, upozorava Zeleni pokret
U intervjuu od 21. novembra, Daniela Bozhinova i Toma Belev iz bugarskog Zelenog pokreta rekli su da je u ime većih ciljeva za Bugarsku, kao što su pridruživanje eurozoni i Schengenu, zelena politika stavljena u drugi plan. Zeleni pokret dio je koalicije Demokratska Bugarska i veće koalicije za dijeljenje vlasti Nastavi s promjenama – Demokratska Bugarska i ima četiri mjesta u parlamentu. Bozhinova i Belev primijetili su da je njihova stranka nejednako zastupljena u skupini i zatražili su suvoditeljsku poziciju unutar Demokratske Bugarske kako bi se zelena politika vratila u prvi plan.
Zeleni pokret je dio Evropske zelene stranke i planira se kandidirati na evropskim parlamentarnim izborima 2024. godine, s ciljem izbora jednog zastupnika u Evropskom parlamentu. Stranka je u sadašnjem sazivu Sabora uspjela spriječiti pljačku šuma odbacivši prijedlog zakona koji bi omogućio izvlačenje velike količine drva iz državnih komunalnih šuma.
Stranka Zeleni pokret postala je poznata tokom kratke osmomjesečne vlade Kirila Petkova (13. decembra 2021. – 2. avgusta 2022.), kada je njihov suvoditelj Borislav Sandov bio ministar okoliša. Tokom tog vremena vlada je provodila stroge zakone o zaštiti okoliša, kažnjavala zagađivače i odredila nova zaštićena područja.
Rumunija ulaže u recikliranje
U Rumuniji, jedna od najnovijih inicijativa na vladinom nivou je sistem povrata depozita (SGR) projekta recikliranja. Premijer Marcel Ciolacu rekao je da će od 30. novembra biti drugi najveći u Evropi, nakon Njemačke, po broju prerađene ambalaže.
- Uspostava sabirnih centara RetuRo otvorit će više od 600 radnih mjesta do kraja sljedeće godine i potaknut će slična ulaganja u transport i recikliranje - rekao je Ciolacu. RetuRO Sistem Garantie Returnare SA je "neprofitna" firma, što znači da će sva zarada ostvarena prikupljanjem ambalaže za piće biti reinvestirana isključivo u razvoj sistema povrata otpada.
Iako u Rumuniji nema ekoloških političkih stranaka na vlasti, postoje brojne organizacije koje promiču zdrav i ekološki uravnotežen okoliš. Među desetak stranaka koje su registrovane da slijede “zelenu doktrinu”, Zelena stranka, koja je članica evropskih Zelenih, uživa popularnost na nacionalnom nivou.
Možemo!: Zeleni pokret Hrvatske u usponu
U Hrvatskoj, koja je članica EU od 2013. godine, Zelena koalicija pod političkom platformom “Možemo!” osvojila je 116.000 glasova i time sedam mjesta u Hrvatskom saboru na posljednjim parlamentarnim izborima 2020. godine.
Usporedbe radi, samo godinu dana ranije na EU izborima 2019. godine ista je platforma dobila manje od 20.000 glasova. Drugim riječima, samo 1,8 posto birača glasalo je za njih. Na lokalnim izborima u maju 2021. godine jedan od čelnika platforme “Možemo!” Tomislav Tomašević izabran je za gradonačelnika Zagreba.
Novi test za njega i njegovu platformu bit će predstojeći parlamentarni i evropski izbori koji će se održati sljedeće godine.
(Biznis.ba / Fena.ba)