Šta ima veze ako bacite taj papirić od žvake ili opušak na pločnik ulice, zar ne? Međutim, ako uzmete u obzir da na desetine hiljada ljudi razmišlja slično, vidjet ćete da nemarno bacanje otpadaka zapravo ima dalekosežne posledice.
Ovakvo ponašanje je globalni fenomen. Rađena su različita istraživanja o stupnju zagađenja i navikama ljudi, kao i sistemima prevencije pre nego što se stvari zaista otrgnu kontroli. Iako uglavnom ne zurimo u pod kada hodamo, a još manje analiziramo kakvo se to smetlje nalazi na ulici, skretanje pažnje na komunalni nered koji ostavljamo iza sebe nam pomaže da osvijestimo naše loše navike.
Pakovanja i ostaci brze hrane
Papiri i kutije u kojima se nalazila brza hrana jedno su od najčešćih vrsta smetlja na ulicama. Ljudima je jednostavno lakše da pakovanja bace bilo gdje na pločnik nego da smetlje drže uz sebe do prvog kontejnera ili kante. Pogotovo kada je reč o masnim papirima ili umrljanim pakovanjima, potrošači se mahom odlučuju da se odmah riješe neugodnosti, te bace ostatke na ulicu, ne okrećući se. Ovaj tip smetlja čini oko 33% ukupnog komunalnog nereda i jasno je da je u pitanju nemarnost i nekultura. Tu ulaze i ambalaže od kafa za ponijeti i ostala potrošna roba na koju ne obraćamo toliko pažnje kada jedemo s nogu ili usput konzumiramo napitke. Ne zaboravimo ni papiriće od žvaka ili same žvake koje se ostave na ulici.
Pikavci na sve strane
Da li ste znali da opušci od cigareta čine čak 50% ukupnog smetlja na ulicama? Sigurno ste i sami primijetili da pušači nakon konzumiranja prosto ugase cigaretu nogom i ne uklone pikavac. U pogledu otpadaka, elektronske cigarete i uređaji nove “heat-not-burn” tehnologije djelimično rješavaju problem. Uzmite IQOS kao primer: iako ovaj uređaj koristi specijalne duhanske patrone koje imaju filter poput klasičnih cigareta, promijenila se navika pušača. Nakon konzumiranja duhana putem ovakvih uređaja, pušači će verovatno vratiti iskorištenu patronu u paklicu jer ne emituje neprijatne mirise.
Plastika i različite vrste ambalaže
Još jedan problem čine plastične flaše i kese koje se ne odlažu na propisan način. Plastika ostavlja ozbiljne posljedice po našu životnu sredinu, a uprkos tome - čak 91% plastike se ne reciklira. Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, svaki građanin dnevno napravi oko kilogram smetlja, ali je reciklaža još uvijek na niskom nivou.
Različite kampanje pokušavaju da podstaknu građane da budu samosvjesniji kada je riječ o potrošačkim odlukama, odlaganju otpada i njegovom razvrstavanju. Kupci se podstiču da koriste eko torbe i platnene cekere kako bi se smanjila upotreba plastičnih kesa. Vrijednost reciklaže aluminijuma takođe još uvek nije prepoznata na našim prostorima. Ovaj materijal se može beskonačno mnogo puta reciklirati, čime se smanjuje potreba za rudnom eksploatacijom. Međutim, kod nas ovakva kultura reciklaže još uvek nije zaživjela.
Stare navike je i dalje teško iskorijeniti, a zasigurno je potrebna i edukacija o važnosti odgovornog odlaganja smetlja. Bez ikakve sumnje - prvi korak ka zdravijem okruženju, čistijim ulicama i sigurnijoj sredini počinje od nas samih.
Energetika.ba