I dok brojne zemlje koriste depozitni sistem odlaganja PET ambalaže, a Srbija će ovaj način odlaganja uvesti do kraja ove godine, gdje potrošači pri povratku ambalaže dobiju određenu naknadu, u BiH se primjenjuje integrisani sistem upravljanja ambalažnim otpadom.
Iako postoje inicijative za prelazak na depozitni sistem, i dalje se, prema riječima nadležnih, analiziraju njegove prednosti i mane.
Depozitni sistem odlaganja PET ambalaže podrazumijeva da potrošač, ukoliko prodavcu vrati PET ambalažu, dobija određenu vrstu naknade za tu ambalažu.
Stručnjaci iz ove oblasti tvrde da bi ovakav sistem bio i te kako koristan.
"Depozitni sistem bi preko noći sklonio plastični otpad sa ulica. Imali smo sličnu stvar neposredno nakon rata, kada su rijeke bile krcate automobilima, šporetima, frižiderima. I onda je počela da radi Željezara u Zenici, kojoj treba staro željezo za proizvodni proces i koja ga otkupljuje. Nakon toga, željeza ne samo da je nestalo iz našeg okoliša, nego se ono sada i krade", istakao je za "Nezavisne" Anes Podić, ekolog iz Udruženja "Eko-akcija".
Prema njegovim riječima, iako bi možda bilo nesavjesnog stanovništva koje bi i dalje bacalo plastični otpad, postojali bi, kako kaže, oni koji bi ga sakupljali i na taj način zarađivali novac.
Istakao je da ipak nije optimista kada je u pitanju uvođenje depozitnog sistema u BiH u skorijem periodu.
"Kod nas silama koje štite okoliš i koje su prisutne u vladajućim političkim elitama do okoliša nije stalo, jer da jeste, onda bismo taj depozitni sistem davno uveli i bili bismo zemlja koja bi i te kako mogla bolje živjeti od turizma", rekao je Podić.
Naglasio je da sistem koji trenutno postoji u BiH nije profunkcionisao ni u razvijenim zemljama poput Velike Britanije, te da je ona postigla samo 50 odsto efikasnost kada je prikupljanje, odnosno recikliranje plasičnog otpada u pitanju.
Upozorio je da je u 2016. u svijetu proizvedeno 480 milijardi plastičnih boca.
Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS, rekao je za "Nezavisne" da u RS egzistira sistem proširene odgovornosti proizvođača, a da je sistem koji zagovara Srbija depozitni sistem.
"Analize su pokazale koje su prednosti jednog, a koje drugog sistema. Taj depozitni sistem je skuplji u startu, ali daje brže rezultate u vidu smanjenja odlaganja ambalaže i ambalažnog otpada", pojasnio je Todorović.
Prema njegovim riječima, depozitni sistem ima prednost i za osobe koje su slabijeg imovinskog stanja i koje se bave sakupljanjem otpada da više zarade, na teret građana koji ne žele da se bave razdvajanjem otpada i ambalažni otpad stavljaju u redovan otpad.
"Ova vrsta sistema egzistira u Hrvatskoj i još nekim zemljama EU i ona je u startu skuplja za proizvođače, odnosno za one koji stavljaju na tržište proizvode pakovane u ambalaži. Sa druge strane daje rezultate u vidu manjeg odlaganja ambalažnog otpada za kraće vrijeme, a i građanima mogućnost da zarade i smanje svoje troškove", istakao je Todorović.
U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS kazali su da je u RS na snazi sistem "zagađivač plaća", koji se još naziva i integrisani sistem odlaganja otpada.
"Sistem upravljanja ovim posebnim tokom otpada podrazumijeva, između ostalog, podjelu odgovornosti svih privrednih subjekata u skladu s načelom 'zagađivač plaća' i načelom odgovornosti tokom životnog ciklusa ambalaže", kazali su u Ministarstvu.
U Ministarstvu ekologije i turizma FBiH naveli su da postoje inicijative i prijedlozi o prelasku na depozitni sistem.
"Eksperti iz ove oblasti neprestano prave konkretne analize zbog kojih treba ili ne treba mijenjati postojeću legislativu, upoznavajući nas i s posljedicama koje bi iste proizvele", navode u ovom ministarstvu, te dodaju da se u FBiH primjenjuje integrisani sistem upravljanja ambalažnim otpadom.
Tvrde da u depozitnom sistemu ipak nema zarade za potrošače, te da je cijena proizvoda uvećana za visinu depozita koji se kupcu vraća pri povratku ambalaže.
Energetika.ba / NN