Njemačka "progoni" dizelaše: Nakon gradskih jezgra bit će zabranjeni i na dijelovima autoputa

Bilo je samo pitanje vremena kada će njemački sudovi osim u gradovima početi uvoditi zabrane saobraćanja automobila starijih generacija dizelaša i na ključnim dionicama kultnog Autobahna, piše Deutsche Welle.
Čini se da su se stvari upravo počele odvijati jako brzo po pitanju progona dizelaša s njemačkih cesta… Podsjetimo, prije tek nekoliko dana upravni je sud odlučio da gradovi Bonn i Köln moraju uvesti zabrane prometovanja dizelaša koji ne zadovoljavaju norme o čistoći ispušnih plinova.

Odlučeno je, naime, da dizelaši Euro 4 norme neće moći prometovati centrima tih dvaju gradova od aprila iduće godine, dok će se ta zabrana zahvatiti i dizelaše Euro 5 norme kojima će ulazak biti zabranjen od septembra 2019. godine.

I sve to na činjenicu da su Stuttgart, Frankfurt, Mainz, Aachen i Berlin već objavili takve planove, dok je u Hamburgu dio dizelaša već zahvaćen zabranama. Sada su sudovi po prvi put, na iznenađenje mnogih, odlučili uvesti zabranu korištenja starijih dizelaša i na Autobahnu! Konkretno, na dijelovima autocesti A40, jedne od prometom najopterećenijih dionica koja prolazi kroz industrijsku Rursku oblast i preko Njemačko-holandske granice, s početkom primjenjivanja zabrane od jula iduće godine.

Zabrana se odnosi i na određena područja gradova Gelsenkirchena i Essena. Ipak, Autobahn Nijemcima predstavlja gotovo pa svetinju, nešto sasvim drugo od središta gradova, žilu kucavicu kompletnog prometa i opću povezanost zemlje. S ovakvom odlukom bez presedana, dakle zabrana saobraćaja starijim dizelašima na autocestama sasvim je jasna poruka sudova - zbogom dizelu.

Od jula iduće godine kad zabrana stupa na snagu primjer bi mogli slijediti i druge oblasti zemlje s jakim eko-lobijem gdje prolaze važni pravci Autobahna što bi definitivno označilo "konačan pad" dizela. No, i bez takvog scenarija prodaja novih dizelaša u Njemačkoj već je drastično pala na tek 31,1 posto od ukupnog broja prodanih vozila u prvoj polovici 2018. u odnosu na 43,1 posto lani i uskoro bi po brojnim pokazateljima mogla dotaknuti samo dno.

Energetika.ba / klix