Poduzeti radikalne mjere na zaštiti ljudskih života od aerozagađenja

Kaže da se priča o aerozagađenosti svake godine dešava u zimskoj sezoni, pogotovo kada se u periodu toplijeg vremena hladan zrak spusti niz padine u kotlinu i zadrži u donjem sloju, stvarajući kapu koja ne dopušta migriranje polutanata, koji nastaju pri sagorijevanju raznih fosilnih goriva.

- Posebno je to problem u Tuzli, jer je kotlina uska i plitka i brzo se prekomjerno zagadi aeropolutantima. "Krivac" za zagađen zrak na prvom mjestu je Termoelektrana „Tuzla“. Blokovi su građeni 60-tih i 70-tih godina prošloga vijeka i već su trebali biti van upotrebe. Očekuje se početak gradnje Bloka 7 koji bi trebao biti izgrađen u skladu sa najstrožijim evropskim normama zaštite okoliša i koji je zamjenski za blokove 3 i 4. Nakon ovoga bi stanje zagađenja zraka bilo puno bolje – kaže Karadžin.

Drugi veliki problem su individualna ložišta, jer građani koji nisu na sistemu centralnog grijanja vrlo često lože ugalj sa visokim sadržajem sumpora, recimo iz Rudnika Ugljevik. Nerijetko, kaže naš sagovornik, prilikom sagorijevanja u pećima koriste opasan otpadni materijal tipa plastike, gume i slično.

- Treći veliki zagađivač su svakako vozila. Imamo sigurno jedan od najstarijih voznih parkova u Evropi, voze se automobili, autobusi i kamioni stari i preko 30 godina, koji nikako ne zadovoljavaju okolinske norme. To dodatno opterećuje ionako zagađeni zrak pogotovo sa emisijama azotnih oksida – smatra Karadžin.

Energetika.ba / FENA