Ukoliko se problem zagađenja zraka nastavi pogoršavati, veliki gradovi mogli bi se suočiti sa sudbinom Londona iz 1952. godine, kada je od posljedica smoga preminulo na hiljade ljudi, smatraju stručnjaci.
Na London se 5. decembra 1952. godine spustio najgušći smog u historiji, od čijih je posljedica umrlo, prema procjenama, i do 12.000 ljudi.
Kao rezultat toga, emisije iz tvornica i ložionica nisu se mogle pustiti u atmosferu, stvarajući najgušću maglu koja je ikada zabilježena u gradu.
"Hladni zrak, više goriva koje se koristi za grijanje, zagađena magla i dim kao posljedica zarobljenih zagađivača na nivou tla uzrokovali su veliku ekološku katastrofu", izjavio je za Anadolu Agency (AA) Huseyin Toros, stručnjak za kvalitet zraka i atmosferu na Tehničkom univerzitetu u Istanbulu.
Istakao je da će ukoliko se ne poduzmu potrebne mjere, događaj poznat kao "Veliki smog Londona", koji je za pet dana prouzrokovao smrt na hiljade djece, staraca i ljudi s respiratornim problemima, biti sudbina ostalih velikih gradova u budućnosti.
"U posljednjoj deceniji zagađenje zraka povećava se, posebno zimi zbog intenzivne i neplanirane urbanizacije, industrijalizacije, povećanja broja motornih vozila na fosilna goriva i niske kvalitete goriva", pojasnio je Toros.
Istakao je da je zagađenje zraka ozbiljan problem koji negativno utiče na živote živih bića u cjelini i uzrokuje ekonomske gubitke, ali i fizička oštećenja.
"Zbog onečišćenog zraka u svijetu umre sedam miliona ljudi godišnje, a devet od deset osoba diše zagađeni zrak”, kazao je Toros, pozivajući se na izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Dodao je da gotovo za milion životinjskih i biljnih vrsta prijeti izumiranje kao rezultat zloupotrebe resursa.
Govoreći o kvalitetu zraka u Turskoj, ovaj stručnjak je istakao da se zagađenje smanjilo u poređenju s 90-im godinama prošlog vijeka, kao rezultat korištenja prirodnog plina kao energenta i poboljšanja u industrijskom sektoru.
Prema njegovom mišljenju, ljudi mogu poboljšati kvalitet zraka tako što će efikasnije koristiti energetske resurse, povećati upotrebu obnovljivih izvora energije, izbjegavajući nepotrebnu potrošnju i smanjujući otpad.
"Spaljivanje fosilnih goriva koje uzrokuje povećanu emisiju ugljika u atmosferi uzrok je klimatskih promjena", pojasnila je za AA Patricia Mallam, zagovornica zaštite okoliše.
Govoreći o uskoj povezanosti između klimatskih promjena i zagađenja zraka, Mallam je istakla da zagađivači u velikoj mjeri doprinose globalnom zagrijavanju.
"Mnogi zagađivači zraka, uključujući crni ugljik, prizemni ozon i sulfatne pare doprinose klimatskim promjenama utičući na količinu sunčeve svjetlosti koja se odbija ili apsorbira u atmosferu, doprinoseći tako procesu globalnog zagrijavanja", pojasnila je Mallam.
Istakla je da se vlade moraju obavezati da će odmah zaustaviti sve oblike podrške industriji fosilnih goriva i preći na 100-posto obnovljive izvore energije.
Energetika.ba / AA