Sutra Dan planete Zemlje: Ove godine u fokusu klimatske promjene
Dan planete Zemlje obilježava se 22. aprila svake godine u cilju podizanja svijesti svjetske populacije o problemima vezanim za globalno onečišćenje okoliša, ali i pronalaska najboljih rješenja za njegovu zaštitu.
Iako je ideja obilježavanja Dana planete Zemlje prvi put predstavljena 1969. godine, službeno se obilježava od 1992. godine kada je na Konferenciji Ujedinjenih naroda (UN) o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dugoročni program za promoviranje održivog razvoja. Danas se taj dan obilježava u 190 zemalja svijeta, uz značajan angažman udruženja za zaštitu okoliša i prirode.
Tema Dana planete Zemlje 2022. godine je "Investiraj u našu Planetu" i fokusira se na posljedice klimatskih promjena na Planeti koje svi već osjećaju, kao i na napore koji se ulažu u svijetu u cilju njihovog ublažavanja.
Akcijama čišćenja i pošumljavanja u sedam gradova Bosne i Hercegovine članice "Zelene mreže BiH" obilježavaju Dan planete Zemlje u partnerstvu i uz finansijsku podršku Razvojnog programa Ujedinjenih naroda u BiH (UNDP BiH) i Ambasade Italije u Sarajevu.
Više od 350 mladih učestvovat će u akcijama čišćenja i pošumljavanja u Bijeljini, Kladnju, Bihaću, Čitluku, Mostaru, Konjicu i Varešu. Ove godine, mladi aktivisti će se angažirati u očuvanju okoliša i zaštiti prirode akcijama čišćenja i sadnje drveća.
Zelena mreža, koja za sada okuplja 22 udružena civilnog društva, dvije neformalne grupe i 11 pojedinaca, ima za cilj potaknuti aktivizam i povezivanje mladih ljudi iz različitih zajednica oko pitanja vezanih za očuvanje okoliša i zaštitu prirode.
Također, Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo obilježit će sutra na platou kod dolazne stanice na Trebeviću Dan planete Zemlje kada će učenici osnovne i srednje škole izvesti recital sastavljen od ekoloških slogana, a bit će održano i predavanje o eko-sistemima pećina na zaštićenim prirodnim područjima Kantona Sarajevo i njihovoj ugroženosti od klimatskih promjena.
Dan planete Zemlje 2016. godine rezultirao usvajanjem Pariškog sporazuma koji je potpisalo 120 država koje su provele niz aktivnosti vezanih za zaštitu od klimatskih promjena.
Svjetske šume se sijeku zabrinjavajućom brzinom radi krčenja zemlje za farme, ali stabla se sijeku i za proizvodnju drvne sirovine i papira ili izgradnju cesta i rudnika. Osim ubrzavanja klimatskih promjena, sječom šuma uništavaju se i staništa šumskih životinja.
- Brinući se za naše šume, vode i zemljište možemo se bolje odbraniti od klimatskih promjena i njihovih posljedica. Mnoge države Evropske unije već su pripremile nacionalne planove za upravljanje ovim posljedicama - kažu iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Različite regije suočavaju se s različitim problemima, pa se ti planovi moraju prilagoditi regionalnim i lokalnim situacijama. Šume imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. S jedne strane one ispuštaju stakleničke plinove kad se stabla ruše ili raspadaju, pridonoseći globalnom zagrijavanju. S druge strane, šume fotosintezom uklanjaju stakleničke plinove i smanjuju globalno zagrijavanje.
Održivo upravljanje šumama, kada se sade nova stabla koja zamjenjuju ona posječena, predstavlja učinkovito rješenje. Zbog toga države Evropske unije aktivno sarađuju na unaprjeđenju uloga šuma u djelovanju protiv klimatskih promjena.
Svi ponešto mogu uraditi za našu plavu planetu: posaditi drvo, koristiti biciklo, kupovati vrećice za višekratnu upotrebu, koristiti bočicu za vodu koja se može ponovo puniti, ugasiti nepotrebna svjetla, pažljivo koristiti vodu, zamijeniti stare sijalice, koristite baterije koje se mogu ponovno puniti.
U januaru 1969. godine došlo je do velikog izlijevanja nafte u Santa Barbari, Kalifornija. Iz bušotine se izlilo više od tri miliona galona nafte, a katastrofa je rezultirala smrću više od 10.000 morskih lavova, morskih ptica, tuljana i defina.
To je bio okidač za pokretanje velikih akcija širom Sjedinjenih Američkih Država. Dan planeta Zemlje nadahnuo je 20 miliona Amerikanaca, 10 posto ukupne populacije SAD-a na izlazak na ulice i parkove, kako bi demonstrirali protiv uticaja 150 godina industrijskog razvoja koji je ostavio velike posljedice na okoliš i ljudsko zdravlje.
Energetika.ba / Fena