Vlada Federacije BiH je na današnjoj 111. hitnoj sjednici u Mostaru, utvrdila je Prijedlog zakona o zaštiti okoliša koji uređuje načela zaštite okoliša i njegovih komponenti, nadležnost u ovoj oblasti, informisanje i obrazovanje o okolišu, pristup informacijama i učešće javnosti, planiranje, stratešku procjena uticaja na okoliš, uspostavljanje standarda kvaliteta, procjenu uticaja na okoliš, okolinske dozvole, sprječavanje nesreća velikih razmjera, finansiranje zaštite, građansku odgovornost za štetu, sistem eko-označavanja i upravljanja, međuentitetske saradnja, upravni i inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe u oblasti okoliša.
Novim zakonom propisane su novčane kazne za prekršaje za pravne i fizičke osobe od 500 do 50.000 konvertibilnih maraka.
Ciljevi ovog zakona su smanjeno korištenje, sprječavanje opterećivanja i zagađenje okoliša, sprječavanje narušavanja, kao i poboljšanje i obnova oštećenog okoliša, poboljšanje uslova okoliša, zaštita ljudskog zdravlja, uključujući pravo na zdrav život, očuvanje i zaštita prirodnih resursa, racionalno korištenje resursa i takav način privređivanja kojim se osigurava obnova resursa, usklađenost socijalnih, ekonomskih i drugih interesa Federacije BiH sa zahtjevima za zaštitu okoliša.
Odnosi se i na ostvarivanje i unaprjeđenje međunarodne saradnje u ovoj oblasti, animaciju javnosti i njeno učešće u djelatnostima koje imaju za cilj zaštitu okoliša, koordiniranje privrede i integriranje socijalnog i ekonomskog razvoja u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša i uspostavljanje i razvoj institucija za zaštitu i očuvanje okoliša.
Odredbe ovog zakona odnose se na sve komponente okoliša (zrak, vodu, tlo, svijet biljaka, životinja i gljiva, pejzaž, izgrađeni okoliš), sve vidove aktivnosti kojima je svrha korištenje i opterećivanje prirodnih resursa, odnosno djelovanje na okoliš koje znači opasnost od zagađenja, ili imaju negativan uticaj na okoliš (poput buke, vibracija, radijacije, izuzimajući nuklearnu radijaciju, otpad, svjetlosno zagađenje, itd.), prava i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju aktivnosti utvrđene zakonom i zadatke u području okoliša koji proizilaze iz međunarodnih konvencija.
Među razlozima za donošenje Zakona o zaštiti okoliša su očuvanje, zaštita, obnova i poboljšanje ekološkog kvaliteta i kapaciteta okoliša, kao i kvaliteta života, mjere i uslovi upravljanja, očuvanja i racionalnog korištenja prirodnih resursa, pravne mjere i institucije očuvanja, zaštite i poboljšanja zaštite okoliša, finansiranje aktivnosti vezanih za okoliš i dobrovoljne mjere i poslovi i zadaci organa uprave na različitim nivoima vlasti.
Aktuelni zakonski okvir zaštite okoliša u Federaciji BiH su Zakon o zaštiti okoliša, koji je stupio na snagu 2003. godine, njegove izmjene i dopune od 2009. godine, kao i na osnovu ovih zakona doneseni podzakonski akti, te kantonalni propisi usklađeni sa ovim zakonom.
Potreba za izradom novog Zakona o zaštiti okoliša primarno je temeljena na rezultatima projekta “Monitoring napretka usklađenosti okolinske legislative u zemljama jugoistočne Evrope s legislativom Evropske unije”. U okviru ovog projekta utvrđeno je da je postojeći Zakon o zaštiti okoliša, samo djelimično usklađen s pravnim propisima EU iz oblasti okoliša, te da je potrebno izmjenama i dopunama postojećih ili donošenjem novih propisa dovesti do neophodnog nivoa usklađenosti.
Pored ovih manjkavosti postojeći Zakon o zaštiti okoliša, kao ni njegove izmjene i dopune, nisu na najbolji način prenijeli obaveze koje je Bosna i Hercegovina kao država, preuzela ratifikacijom više međunarodnih konvencija i protokola bitnih za zaštitu okoliša.
Novi Zakon o zaštiti okoliša se zasniva na direktivama Evropske unije i međunarodnim konvencijama, a u njega su u potpunosti ili djelimično ugrađene odredbe pet EU direktiva, što predstavlja respektabilan nivo uskladenosti ovog zakona s propisima EU.
Ovim zakonom se uvode nove odredbe koje su veoma bitne za zaštitu okoliša kao što je skraćenje rokova za izdavanje okolinske dozvole. On reguliše pitanje obnove okolinske dozvole, što do sada nije bio slučaj, a njegove odredbe daju podlogu za izradu podzakonskih propisa kojim se definiraju kategorije pogona i postrojenja, kao i nadležnost za postupanje.
Energetika.ba