Evropska unija više nikada neće dozvoliti Rusiji da instrumentalizira energente i koristi ih kao oružje te da ucjenjuje ekonomije država članica, rekao je evropski povjerenik za energetiku Dan Jorgensen, poručivši i da Evropa odbija neizravno pomagati u finansiranju ruskog ratnog stroja.
U raspravi o ukidanju svog uvoza energije iz Rusije u EU i uklanjanju zaobilaženja sankcija preko trećih zemalja, održanoj jučer navečer na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strasbourgu, Jorgensen je jasno rekao da si Evropa ne može dopustiti ponavljanje greške iz prošlosti - da bude energetski ovisna o neprijatelju.
"Nikada više neće Evropa biti izložena korištenju energije kao oružja. Nikada više nećemo dozvoliti da naše ekonomije budu predmet ucjene, nikada više nećemo neizravno pomagati u financiranju Putinovog rata. To je naša čvrsta odluka", rekao je povjerenik zastupnicima.
Prema njegovim riječima, dopuštanje Vladimiru Putinu da instrumentalizira energente je bila pogreška koju si više ne možemo dopustiti te je odluka o ukidanju svog uvoza energije iz Rusije i sprečavanju zaobilaženja sankcija preko trećih zemalja vrlo važna.
"Ova je odluka ključna ne samo za europsku energetsku sigurnost, već je ključna i za čišći energetski sistem i konkurentniju ekonomiju. Moramo imati integriranu i međusobno povezanu energetsku uniju", istaknuo je Jorgensen.
Podsjetio je da je prije dva dana Vijeće donijelo opće stajalište tako da su oba suzakonodavca u dobroj fazi postupka što bi trebalo ubrzati usvajanje ovog dosjea, a uvjeren je da će s EP-om postići da se ovaj prijedlog usvoji do kraja godine. "Sankcije jesu potrebne, ali nam treba i zakonodavstvo", rekao je Jorgensen.
EU ne treba uvoziti niti jednu molekulu ruskog plina ili kapljicu nafte
On smatra da i u budućnosti, čak i kada bude mir, EU i dalje ne bi trebao uvoziti "niti jednu molekulu ruskog plina ili kapljicu nafte". Za članice evropskog bloka koje su i dalje ovisne o ruskoj nafti je rekao da imaju alternative te da će ih Evropska komisija podržati u nastojanjima da iskoriste alternativna rješenja.
"Osim toga, radimo i na prijedlogu za nuklearnu energiju", dodao je. "Uvjeren sam da ćemo postići zajednički cilj - da imamo sigurniju, održiviju i konkurentniju Europu", zaključio je povjerenik u svom obraćanju.
Rasprava u EP-u je uslijedila u trenutku kada Parlament ulazi u pregovore s Vijećem o nacrtu zakona kojim se želi okončati sav uvoz plina i nafte iz Ruske Federacije.
Vijeće EU-a, tj. ministri energetike svih država članica su 20. listopada na svom redovnom okupljanju podržali prijedlog Evropske komisije za postupno ukidanje uvoza ruske nafte i plina u EU do 1. siječnja 2028. godine.
Ministri su odobrili plan za postupno ukidanje sklapanja novih ugovora o uvozu ruskog plina do siječnja 2026., okončanje postojećih kratkoročnih ugovora do juna 2026., te dugoročnih ugovora do januara 2028., prenosi SEEbiz.
Ovom odlukom kupci iz EU neće moći sklapati nove ugovore o uvozu plina iz Rusije nakon 1. januara 2026. godine, a do kraja 2027. moraju prestati uvoziti i prema starim ugovorima, bez obzira hoće li takvi ugovori do tada završiti ili ne.
Nove sankcije
Odluku je predložila Europska komisija i ona je dobila potrebnu većinu u Vijeću, gdje su protiv bile samo Mađarska i Slovačka, države koje nemaju izlaz na more. Za ovu odluku dovoljna je bila kvalificirana većina u Vijeću. Europska komisija namjerno je formulirala svoj prijedlog tako da se može usvojiti uprkos protivljenju Mađarske i Slovačke, dvije zemlje koje još uvijek uvoze rusku naftu.
Formalno je ova odluka zapravo mandat Vijeću za pregovore s Europskim parlamentom, čiji je pristanak nužan da bi ona stupila na snagu. Jorgensen je uvjeren da će se međuinstitucionalni dogovor postići jer je Parlament do sada više od drugih EU institucija tražio takvu mjeru.
Iako je od početka ruske agresije na Ukrajinu uvoz plina pao značajno, s preko 40 posto na 13 posto, EU i dalje uvozi prilično velike količine plina iz Rusije, tačnije oko 15 milijardi eura godišnje. Dok samo Slovačka i Mađarska sada uvoze preko plinovoda, zemlje poput Belgije i Francuske su povećale uvoz ruskog ukapljenog plina (LNG).
S druge strane, udio ruske nafte u uvozu EU pao je na ispod 3 posto.
Globalna upotreba uglja dostigla rekordni nivo u 2024. godini
