Mađarska će kupiti udio u azerbejdžanskom plinskom polju Shah Deniz kako bi osigurala opskrbu i zaštitu od oscilacija u cijenama, rekao je ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó na skupu u Bakuu.
Mađarska i Azerbejdžan sklopile su povijesni sporazum, zaključio je Szijjártó na zajedničkoj konferenciji za novinare s azerbejdžanskim ministrom vanjskih poslova Ceyhunom Bayramovim.
Plinskim poljem Shah Deniz upravlja britanski energetski div BP, vlasnik najvećeg udjela, gotovo 30 posto, u konzorciju koji obuhvaća i azerbejdžansku državnu firmu Southern Gas Corridor te ruski Lukoil s udjelima od oko 20 posto. Blizu je i turski Tuerkiye Petrolleri s udjelom od 19 posto, a najmanji vlasnički udio, od 10 posto, ima Nyco.
Plin je u polju Šah Deniz u Kaspijskom moru otkriven 1999. godine, na dubini od 50 do 500 metara, navodi se na mrežnim stranicama BP-a.
U prvom kvartalu ove godine polje je proizvelo sedam milijardi standardnih prostornih metara plina i više od milion tona plinskog kondenzata. Proizvodni kapaciteti postrojenja na Shah Denizu trenutno iznose oko 79,5 miliona standardnih prostornih metara plina dnevno, odnosno približno 29 milijardi godišnje, prema mrežnim stranicama britanske firme.
Szijjártó je u Bakuu istaknuo da Mađarska opskrbu energijom smatra pitanjem nacionalnog suvereniteta, prenosi Hina.
“Sigurna i povoljna opskrba iziskuje, između ostalog, otpor iznimno agresivnom pritisku Evropske unije koja od članica traži da postupno iz energetskog miksa isključe prirodni plin”, rekao je mađarski ministar.
Taj će iskonstruirani, nerealni, ideološki cilj ozbiljno naštetiti konkurentnosti zemalja EU-a, naglasio je Szijjártó, predlažući da se umjesto toga modernizira energetska infrastruktura kako bi se omogućila diversifikacija. Mađarska ulaže velike napore kako bi diversificirala opskrbu, što po njegovim riječima podrazumijeva proširivanje resursa, a ne zamjenu postojećih resursa drugima.
Szijjártó je napomenuo da je EU uskratio podršku širenju mreže u jugoistočnoj Evropi, uz obrazloženje da bi prirodni plin ionako za 15 godina trebao biti postupno isključen iz energetskog miksa.
“Čak i ako se to zaista dogodi, pred nama je još 14 godina”, naglasio je mađarski ministar.
Mađarska energetska kompanija MOL posluje u Azerbejdžanu od 2019. godine kroz kupnju 9,57 posto udjela u naftnom polju Azeri-Chirag-Gunashli (ACG) i 8,9 posto udjela u naftovodu Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC) koji transportira sirovu naftu u tursku luku Ceyhan na Sredozemnom moru. MOL je treći najveći partner u tom polju, kojim također upravlja BP, stoji na mrežnim stranicama mađarske firme.
U naredne četiri godine BiH će dobiti elektrane na solar i vjetar snage i do 2.200 MW
Francuska se priprema da pusti u rad novi nuklearni reaktor
