Sjeverna Makedonija osjetit će odluku EU o zabrani korištenja ruskog plina. Stručnjaci smatraju da će se industrija i domaćinstva koja se griju na centralno grijanje najviše suočiti s tim problemom.
Makedonske vlasti ipak poručuju da građani i poduzeća ne trebaju biti zabrinuti, da država neće dobivati plin nakon odluke Vijeća Evropske unije, kojom se zabranjuje tranzit ruskog plina preko Unije do trećih država, među kojima je i Sjeverna Makedonija. U Skoplju se nadaju da će interkonekcijski plinovod s Grčkom biti završen do 1. januara 2027. godine, čime će država dugoročno riješiti ovo pitanje.
„Makedonija troši oko 500.000 kubnih metara plina, što nije velika količina. Mislim da neće biti problema, jer će se to rješavati na evropskoj razini, znači na razini EU. Svi oni koji neće moći, morat će tražiti alternative", izjavila je ministrica energetike, rudarstva i mineralnih sirovina, Sjeverne Makedonije, Sanja Božinovska.
Božinovska se nada da će se na kraju ipak pronaći neko rješenje.
„Bit će razgovora u Briselu i pronaći će se alternativno rješenje na razini EU, i naravno da nas nitko neće ostaviti bez plina. To nam je opcija, jer je to isto za cijelu Evropu i za sve države. Ne trebamo biti zabrinuti, jer smo mi vrlo mali u odnosu na količine koje troše druge zemlje", dodala je Božinovska.
Plin je za stanovnike glavnog grada Skoplja od velike važnosti. Od njega ovisi hoće li radijatori u sistemu centralnog grijanja biti topli ili hladni. Najveći dio centralnog grijanja u Skoplju dolazi iz kogeneracijske plinske elektrane TE-TO.
Hoće li građani ostati bez grijanja?
„One koje troše prirodni plin to će pogoditi. Industrija koja je priključena na plinske sustave, posebno Toplifikacija u Skoplju i proizvodnja energije u Skoplju, to će jako osjetiti. Za te sektore to će biti bolno. Cijela Toplifikacija od njega kupuje plin. Ako Toplifikacija ne radi, svi će građani ostati bez grijanja. Tada će morati prijeći na lož ulje, koje je puno skuplje od plina i znatno više zagađuje. Nije baš veselo", rekao je za naš portal Konstantin Dimitrov, stručnjak za energetiku i plin.
Završetak grčko-makedonskog plinovoda eliminirat će ovisnost zemlje o ruskom plinu, smatraju stručnjaci.
„Ako budemo prenosili plin kupljen iz Azerbajdžana, odnosno iz Kaspijskog mora, tada ćemo ga imati. Postoje neke paralelne veze, ali one su relativno male. Grčka ima s Bugarskom paralelnu vezu s ovim takozvanim Balkanskim plinovodom, ali ni ta veza nije dovoljna ni za Bugarsku. Tamo ne bi bilo plina ni za nas. Plina ima, ali pitanje je odakle da dođe – most je samo ovaj. Trenutno je to jedini most, odnosno plinovod koji je takozvani Transbalkanski plinovod. Vodio je od Rusije do Turske, preko Ukrajine, a sada, putem Turskog toka, prolazi iz Turske prema sjeveru", objašnjava Dimitrov.
Inače, Vijeće Europske unije podržalo je prijedlog o ukidanju uvoza ruskog prirodnog plina od 1. januara 2026. godine, uz napomenu da će postojati prijelazno razdoblje za već sklopljene ugovore. Kratkoročni ugovori sklopljeni prije 17. juna 2025. mogu trajati do 17. juna 2026. godine, dok dugoročni ugovori mogu vrijediti do 1. januara 2028 godine. Za sada Sjeverna Makedonija ima plin samo iz plinovoda iz Bugarske.
Tanović: Potrebno pola milijarde KM ulaganja za opstanak termoelektrana do 2050.
