Evropska unija sa strepnjom posmatra novi spor oko gasa između Rusije i Ukrajine. Pozivajući se na iskustva iz prethodnih konflikata 2006. i 2009 godine, kada je Rusija zavrnula ventil, Brisel je ponudio pomoć u rješavanju problema. I Berlin je zabrinut:
„U interesu je Evropske unije, isto kao i Rusije i Ukrajine, da ove dvije zemlje budi pouzdani partneri po pitanju snabdjevanja gasom“, rekao je portparol njemačke vlade Štefen Zajbert.
Krajem februara, arbitražni sud Trgovačke komore u Stokholmu donio je presudu u sporu između ukrajinskog Naftogaza i ruskog Gazproma. Sud je naložio Gazpromu da plati kompenzaciju of 2,56 milijardi dolara jer je iz Rusije stiglo manje gasa nego što je dogovoreno. Ukrajinske vlasti su već počele sa zaplijenom Gazpromove imovine u Ukrajini.
Gazprom je najavio žalbu, a još ranije su pomenuli da će otpočeti proces raskida svih ugovora sa Naftogazom. Ukrajinci su na to odgovorili da Gazprom ne može da prekine snabdjevanje i tranzit gasa dok ugovor ne istekne sljedeće godine.
Rusija je veoma brzo reagovala na presudu iz Stokholma i zaprijetila da će prekinuti snabdjevanje, kaže Klaudija Kemfert, ekonomistkinja koja prati energetiku u Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja.
„Tu sigurno ima političkih motiva“, kaže ona za DW.
„Gas se ponovo koristi kao političko oružje. To gledamo već mnogo godina.“
Jerg Forbrig iz američkog trusta mozgova Njemački Maršalov fonda ističe da niko ne želi novu eskalaciju sukoba između Ukrajine i Rusije.
„Berlinu sad najmanje treba da se ovaj konflikt proširi na energetiku i da to direktno pogodi Evropu“, dodaje on.
Ruski gas je jako važan za Njemačku, kaže Forbrig, međutim najveći dio ruskog gasa više ne dolazi preko ukrajinskih gasovoda. Energent u Njemačku posljednjih godina mahom stiže preko Sjevernog toka kroz Baltičko more, kao i preko gasovoda Jamal gasovoda koji vodi kroz Bjelorusiju i Poljsku.
„Snabdjevanje preko Ukrajine ne igra tako važnu ulogu, makar kad se radi o njemačkim potrošačima i njemačkom tržištu“, tvrdi Forbrig.
Prošle godine Njemačka je potrošila rekordnu količinu od 53 milijarde kubnih metara ruskog gasa. Rusija snabdjeva 40 odsto ukupne količine potrošnje u Njemačkoj. Forbrig podsjeća da se Berlin u dobroj mjeri oslanja i na gas iz Norveške i Holandije.
Balkanske zemlje zavise od ukrajinskog gasovoda
Prethodni sukobi oko gasa pokazuju da bi stanovnici Balkana pretrpjeli najjači udar. Posebno su ugrožene Srbija, BiH, Makedonija, Bugarska i Rumunija.
„Ove zemlje se gotovo u potpunosti snabdjevaju ruskim gasom koji stiže preko Ukrajine“, dodaje ovaj stručnjak. Za razliku od Njemačke – nemaju drugih mogućnosti.
Čak je i Slovačka u velikoj mjeri zavisna od ukrajinskog gasovoda. Ipak, u centralnoj Evropi gasovodne mreže su već dobro povezane jedna sa drugom. „Slovačka i Austrija mogu da dobave ruski gas nekim drugim putem“, kaže Forbrig.
Ukrajinski stručnjaci su ubjeđeni da novi rat oko snabdjevanja gasom između Moskve i Kijeva neće praviti probleme ljudima u Evropskog uniji. Samo oko polovine ruskog gasa stiže preko Ukrajine, kaže za DW Oleksander Čaršenko iz Ukrajinskog centra za istraživanje energije. Zemlje u istočnoj i jugoistočnoj Evropi mogu izbegnu neprijatnosti ako se oslone na druge snabdjevače i alterantivne načine isporuke.
„Najnoviji potezi Gazproma pokazuju Evropljanima da njihovi napori da diverzifikuju snabdevanje u EU nisu bili uzaludni“, kaže Čaršenko.
Mihajlo Hončar iz Kijevskog Centra za globalne studije „Strategija XXI“ smatra da bi prekid snabdjevanja kroz Ukrajinu samo naškodio Gazpromu. Još uvijek nema dovoljno kapaciteta da se zaobiđe ukrajinski gasovod, kaže on.
„Uprkos želji da se kazni Naftogaz, neće biti novog rata oko gasa“, tvrdi on, jer je za Moskvu bitno da održi imidž pouzdanog snabdjevača. Sukob oko gasa bi poljuljao kredibilitet Gazproma u očima evropskih mušterija.
Energetika.ba / DW
Potpisan ugovor o izgradnji vjetroparka “Ljubuša”
