Prosječna cijena struje za domaćinstva u EU-u porasla je u prvoj polovini godine za 14.2 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, dostigavši 28.9 evra za 100 kilovatsati, izračunao je "Eurostat".
U drugoj polovini 2022. godine bila je porasla za 19.8 odsto.
Prosječna cijena gasa bila je pak u periodu od januara do juna viša za 37.7 odsto viša nego u istom prošlogodišnjem periodu i iznosila je 11.87 evra za 100 kilovatsati.
U drugoj polovini prošle godine porasla je nešto više od 45 odsto.
Cijene oba energenta na najvišem su nivou otkada "Eurostat" objavljuje podatke, navodi se u izvještaju, uz napomenu da poskupljenje u ovoj godini odražava snažan rast cijene prirodnog gasa u uslovima smanjenog uvoza iz Rusije i potrage za drugim dobavljačima.
Vlade su uspostavile mehanizme kako bi ublažile pritisak visokih računa na potrošače, posegnuvši, između ostalog, i za subvencijama, podsjećaju statističari.
Odražavajući državne mjere podrške, udio poreza i nameta u računima za potrošnju gasa i struje ponovo se smanjio, primjećuju u "Eurostatu". U računima za struju spustio se s 23 na 19 odsto, a u cijenama plina s 27 na 19 odsto, pokazuje izvještaj "Eurostata".
Vlade su ipak počele smanjivati podršku, što je takođe uticalo na cijene, napominju statističari.
Nizozemska je obustavila poreske olakšice i udvostručila namete za struju, pa su računi za struju domaćinstava, izraženi u nacionalnoj valuti, bili 10 puta veći nego u istom prošlogodišnjem perioduu, što je najveći skok u EU-u.
Veliko poskupljenje struje, izraženo u nacionalnoj valuti, zabilježile su i Litvanija, za 88 odsto, Rumunija, za 77 odsto, i Letonija, za 74 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Najviše se pak smanjila cijena struje za domaćinstva u Španiji, za 41 odsto. Slijedi Danska s padom cijena za 16 odsto.
U Hrvatskoj su domaćinstva u prvoj polovini godine struju u prosjeku plaćala 14.8 evra za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, za 9.3 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. U drugoj polovini 2022. bila je poskupjela za 12.6 odsto.
Blizu Hrvatskoj je Malta s cijenom 100 kilovatsati za domaćinstva u prvoj polovini godine nešto manjom od 13 evra.
Najnižu prosječnu cijenu, izraženu u evrima, plaćala su domaćinstva u Bugarskoj i Mađarskoj, od 11.4 evra odnosno 11.6 evra za 100 kilovatsati.
Najvišu cijenu, izraženu u evrima, plaćala su pak nizozemska i belgijska domaćinstva, od 47.5 odnosno 43.5 evra za 100 kilovatsati. Blizu su i Rumunija i Njemačka gdje ih je u prosjeku stajala 42 odnosno 41.3 evra, navodi "Eurostat".
Gas je u prvoj polovini godine bio skuplji za domaćinstva u 20 zemalja EU-a nego u istom prošlogodišnjem periodu, utvrdio je "Eurostat".
Najviše je poskupio gas za domaćinstva u Litvaniji i Rumuniji, gdje su mu cijene više nego udvostručene. U Austriji i Nizozemskoj bile su dvostruko više, a u Irskoj porasle su za 73 odsto.
Najskuplji gas plaćala su domaćinstva u Nizozemskoj i Švedskoj gdje je stajao 24.8 odnosno 21.9 evra, pokazuju "Eurostatovi" podaci.
(Energetika.ba)
