Na svjetskim su tržištima cijene nafte blago porasle i prošle sedmice, drugoga zaredom, jer se očekuje smanjenje kamata u SAD-u i jer bi zbog geopolitičkih tenzija mogla biti smanjena ponuda iz Rusije i Venezuele.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 0,9 posto, na 63,75 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,6 posto, na 60,08 dolara.
Očekivanja o smanjenju kamatnih stopa
Rast cijena drugu sedmicu zaredom podržava uvjerenje trgovaca da će zbog slabosti ekonomije američka centralna banka ove sedmice dodatno smanjiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, kao što je to učinila u septembru i oktobru.
To bi trebalo potaknuti rast ekonomije, kao i potražnje za naftom.
Osim toga, cijene nafte podržane su geopolitičkim napetostima jer SAD gomila vojne brodove u blizini Venezuele. Predsjednik Donald Trump poručio je nedavno da bi mogao zatvoriti venezuelanski zračni prostor u sklopu borbe protiv krijumčarenja droge.
Gubitak venezuelanskih barela u slučaju američke vojne intervencije značajno bi utjecao na cijene jer bi tržište moralo pronaći zamjenu, upozoravaju analitičari firme Rystad Energy, koji ističu da Venezuela trenutno proizvodi oko 1,1 milion barela dnevno.
Nove mjere protiv ruske nafte
U petak je podršku cijenama pružila vijest da bi skupina G7 i Evropska unija mogle cjenovni limit za rusku naftu zamijeniti zabranom prijevoza.
Naime, limit je prijevoznicima i osiguravateljima zabranjivao servisiranje ruske nafte skuplje od 60 dolara po barelu, a kako Rusija prevozi više od trećine nafte zapadnim tankerima, koristeći usluge zapadnih brodara, zabrana bi presjekla tu trgovinu.
Uz to, nema napretka u razgovorima između SAD-a i Rusije o miru u Ukrajini.
To što nema napretka u tim razgovorima podržava cijene nafte, no s druge strane, povećana proizvodnja Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera onemogućuje značajniji rast cijena.
"Zbog te dvije suprotne sile, na tržištima nafte je prilično mirno", kaže Tamas Varga, analitičar u firmi PVM.
