Cijene nafte blago porasle zbog pada američkih zaliha i stabilne tražnje
Cijene nafte blago su porasle u četvrtak, nastavljajući rast iz prethodnog dana, nakon što je veći od očekivanog pad američkih zaliha sirove nafte ukazao na stabilnu tražnju, dok su investitori ostali oprezni zbog primirja između Irana i Izraela i pitanja bezbjednosti na Bliskom istoku.
Terminski ugovori za Brent sirovu naftu porasli su za 53 centa, na 68,21 američki dolar (64,10 eura) po barelu. Terminski ugovori za američku West Texas Intermediate (WTI) naftu ojačali su za 56 centi, na 65,48 dolara (61,57 eura) po barelu.
Oba referentna pokazatelja porasla su za skoro jedan posto u srijedu, nadoknađujući gubitke iz ranijeg dijela sedmice, nakon što su podaci pokazali postojanu tražnju u SAD-u.
„Neki kupci daju prednost stabilnoj tražnji naznačenoj padom zaliha u nedjeljnoj američkoj statistici. Ipak, investitori ostaju uzdržani i traže jasnije informacije o statusu primirja između Irana i Izraela“, izjavio je Juki Takašima, ekonomista u Nomura Sekjuritisu, ističući da se pažnja tržišta sada sve više okreće ka nivou proizvodnje unutar OPEC+ grupe.
Takašima je procijenio da bi se WTI vjerovatno mogao vratiti u raspon od 60 do 65 dolara (56 do 61 euro), navodi Reuters, što su bile vrijednosti prije izbijanja sukoba, prenose Financije.hr.
Analitičari ANZ-a naveli su da se, sa smirivanjem sukoba između Irana i Izraela, fokus tržišta ponovo vratio na osnovne faktore, ukazujući na podatke koji pokazuju da su američke zalihe sirove nafte pale petu sedmicu zaredom.
„Podaci američke vlade pokazuju da je sezona vožnje u SAD-u sada u punom jeku nakon sporijeg početka“, naveli su analitičari ANZ-a u bilješci klijentima.
Američke zalihe sirove nafte i goriva smanjile su se u sedmici do 20. juna, usljed povećane prerade u rafinerijama i rasta tražnje, saopštila je u srijedu Američka uprava za energetske informacije (EIA).
Zalihe sirove nafte pale su za 5,8 miliona barela, prema podacima EIA-e, što je znatno više od očekivanja analitičara iz Reutersove ankete koji su predviđali pad od 797.000 barela.
Zalihe benzina neočekivano su smanjene za 2,1 milion barela, uprkos prognozama koje su predviđale rast od 381.000 barela, dok je isporuka benzina na tržište – što je pokazatelj tražnje – dostigla najviši nivo od decembra 2021.
U subotu je Igor Sečin, direktor najvećeg ruskog proizvođača nafte Rosnjefta, izjavio da bi OPEC+, koji okuplja Organizaciju zemalja izvoznica nafte i saveznike, uključujući Rusiju, mogao ubrzati najavljeno povećanje proizvodnje za oko godinu dana u odnosu na prvobitni plan.
U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump pohvalio je brzo okončanje rata između Irana i Izraela, te najavio da će Vašington vjerovatno tražiti od Teherana obavezu da prekine svoj nuklearni program tokom predstojećih pregovora sa iranskim zvaničnicima naredne sedmice.
Tramp je takođe u srijedu izjavio da SAD nije odustao od politike maksimalnog pritiska na Iran – uključujući ograničenja na izvoz iranske nafte – ali je nagovijestio mogućnost ublažavanja primjene tih mjera kako bi se zemlji pomoglo u obnovi.
BiH sve privlačnija stranim ulagačima u obnovljive izvore energije
