Cijene nafte zadržale su se na međunarodnim tržištima blizu 88 dolara zbog sumornih podataka iz evropske privrede koji su bili protuteža strahovanjima od eskalacije sukoba na Bliskom istoku i prijetnje opskrbi.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila gotovo nepromijenjena u odnosu na jučerašnje zatvaranje trgovine i iznosila je 88.05 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u minusu 1.76 dolara.
Značajnijih promjena u cijeni nije danas bilo ni na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po 83.6 dolara. Jučer je zaključio trgovanje u minusu 1.75 dolara. Trgovce su uznemirila izvješća S&P Globala koja su pokazala produbljeni pad poslovne aktivnosti u Njemačkoj i eurozoni u oktobru. Eurozona bi u drugoj polovici godine mogla kliznuti u recesiju, upozorili su u S&P Globalu.
Na upozorenje se nadovezao podatak Evropske centralne banke o stagnaciji kreditiranja kompanija u septembru, potvrdivši procjene da eurozona balansira na rubu recesije. Sumorni makroekonomski pokazatelji iz grupe vodećih privreda podsjećaju da bi potražnja mogla oslabjeti, konstatira John Evans iz brokerske kompanije PVM. Podaci se prema njegovim riječima baš i ne uklapaju u predodžbu o neupitnoj snažnoj potražnji za naftom tokom zime.
Izrael je prošle noći pojačao bombardiranje južnog dijela blokirane palestinske enklave Gaze, prouzročivši, prema navodima palestinskih vlasti, najveći broj žrtava od početka sukoba, a projektili su zabilježeni i u drugim dijelovima regije. Izrael je Gazi blokirao opskrbu hranom, vodom, strujom i gorivom, a krizu su tek donekle ublažila tri konvoja s pomoći koji bi trebali opskrbiti više od dva miliona Palestinaca, prenosi Hina.
Trgovce zabrinjava i odluka Kine o utvrđivanju plafona kapaciteta za preradu nafte, od milijardu metričkih tona godišnje od 2025., kako bi se smanjila emisija štetnih plinova i poboljšala efikasnost sektora.
(Energetika.ba)
Vlada ZDK finansira izradu Registra kućnih ložišta
