Energetika.ba
Tržišta

Cijene nafte nastavljaju padati zbog prevelike ponude i zabrinutosti oko potražnje u SAD-u

Autor: Energetika.ba
Cijene nafte nastavljaju padati zbog prevelike ponude i zabrinutosti oko potražnje u SAD-u
Foto: Ilustracija

Cijene nafte u petak su neznatno pale, nakon značajnijeg pada u prethodnoj sesiji, pod pritiskom zabrinutosti zbog mogućeg slabljenja potražnje u Sjedinjenim Američkim Državama i sveukupne prevelike ponude, što je zasjenilo strahovanja od poremećaja u opskrbi uzrokovanih sukobima na Bliskom istoku i ratom u Ukrajini.

Terminski ugovori za Brent sirovu naftu niži su za 30 centi, na 66,07 američkih dolara (61,65 eura) po barelu, dok je američka West Texas Intermediate sirova nafta (WTI) jeftinija za 31 cent. Njome se trguje po cijeni od 62,06 dolara (57,85 eura). Referentne vrijednosti u prethodnoj su sesiji izgubile 1,7, odnosno dva posto.

Gubici u četvrtak uslijedili su nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svom mjesečnom izvještaju objavila da će svjetska ponuda nafte ove godine rasti brže nego što se očekivalo, zahvaljujući planiranom povećanju proizvodnje Organizacije zemalja izvoznica nafte i saveznika poput Rusije, poznatih pod imenom OPEC+.

OPEC u vlastitom izvještaju nije mijenjao svoju relativno visoku prognozu rasta globalne potražnje za naftom za 2025. i 2026., piše Reuters, navodeći da svjetsko gospodarstvo održava stabilan trend rasta.

OPEC+ je u nedjelju odlučio dodatno povisiti proizvodne kvote od oktobra, dok Saudijska Arabija, vodeća članica grupe, nastoji povratiti tržišni udio.

Izvoz saudijske sirove nafte u Kinu snažno će porasti, reklo je u četvrtak nekoliko trgovinskih izvora za Reuters, pri čemu će državna energetska kompanija Aramco u oktobru otpremiti oko 1,65 miliona barela dnevno, u usporedbi s 1,43 miliona barela dnevno dodijeljenih u septembru.

„Tržište se pita koliko dugo Kina može nastaviti apsorbirati dodatne količine nafte i održavati niske zalihe u zemljama OECD-a,“ rekao je Giovanni Staunovo, analitičar u UBS-u, dodajući da ulagači prate i moguće nove sankcije koje bi mogle pogoditi rusku naftu.

U Rusiji, koja je 2024. godine bila drugi najveći proizvođač sirove nafte na svijetu, odmah iza SAD-a, prihodi od prodaje sirove nafte i naftnih proizvoda u kolovozu su pali na jednu od najnižih razina od početka sukoba u Ukrajini, navela je IEA, prenose Financije hr.

Reuters je također izvijestio da Rusija planira u septembru smanjiti isporuke nafte ESPO Blend iz svoje luke Kozmino na Dalekom istoku na četiri miliona metričkih tona (oko milion barela dnevno), s 4,2 miliona tona u augustu, prema riječima dvaju izvora upoznatih s planom.

Potrošačke cijene u SAD-u u augustu su porasle najviše u posljednjih sedam mjeseci, a nagli porast novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošle sedice dodatno je učvrstio očekivanja da će američka središnja banka, Federalne rezerve, iduće sedmicesniziti kamatne stope, što bi moglo potaknuti gospodarski rast i potražnju za naftom.

Izvješće Američke uprave za energetske informacije (EIA) u srijedu je pokazalo da su zalihe sirove nafte u SAD-u prošle sedmice porasle za 3,9 miliona barela, na ukupno 424,6 milijuna barela.