Kad je u februaru 2022. godine Rusija vojno intervenisala u Ukrajini, zemlje Zapada prestale su (ili bitno smanjile) uvoziti rusku naftu kako bi predsjedniku Vladimiru Putinu uskratile izvor novca za finansiranje rata.
Međutim, kad se Zapad povukao, uskočile su druge zemlje poput Kine, Turske i Indije tako da je priliv novca u kremaljsku kasu ostao, više-manje, postojan.
U nizu grafova, Hinrih Foundation ponudio je slikovni prikaz ove promjene te predstavio najnovije podatke o stanju danas, skoro dvije i po godina nakon početka rata u Ukrajini.
Analiza koristi podatke Međunarodne agencije za energiju (International Energy Agency – IEA) iz februara 2024. o kretanju izvoza ruske nafte od 2021. pa do 2023.
Nakon invazije na Ukrajinu, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo uvele su potpunu zabranu uvoza ruske sirove nafte. Uvoz je sa 600.000 barela dnevno u 2021. godini, pao na nulu do kraja 2022. godine.
Slično tome, Evropska unija, koja je kroz istoriju još više zavisila o ruskoj nafti, smanjila je uvoz nafte iz Rusije za 80 odsto – s 3,3 miliona barela dnevno u 2021. godini, na 600.000 barela dnevno 2023.
Zemlje OECD-a iz azijsko-pacifičke regije takođe su drastično smanjile uvoz ruske nafte.
Koje su zemlje za to vrijeme uvoz povećale?
Povlačenje zemalja Zapada otvorilo je priliku za neke druge zemlje i regije koje nisu uvele sankcije nametnute Rusiji.
Tako je Indija u 2023. godini povećala uvoz ruske nafte na čak 1,9 miliona barela dnevno, sa samo 100.000 koliko je uvozila 2021.
Kina, najveći uvoznik, takođe je povećala svoje narudžbe i to za 40 posto u istom vremenskom okviru. Turska je svom uvozu dodala još 500.000 barela dnevno.
Uvoz su povećale i regije poput Afrike, Bliskog istoka i Latinske Amerike.
Promjena trgovinske zavisnosti
Dinamika prisutna na globalnom tržištu sirove nafte naglašava neke šire trendove u trgovinskim odnosima Rusije koja se ekonomski sve manje oslanja na Zapad, a više na Kinu.
Od 2022. do 2023. najveći pomak prema gore u procjenama UNCTAD-a (Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju) bilateralne trgovinske ovisnosti bilo je povećano oslanjanje Rusije na Kinu (+7,1 posto), prenosi Bankar me.
To zapravo znači da je nakon invazije na Ukrajinu, Kina Rusiji pružila ruku spasa. Atlantski savjet izvijestio je da je kineski izvoz u Rusiju porastao za 121 odsto od 2021., dok je izvoz u ostatak svijeta porastao za samo 29 posto u istom periodu.
Nasuprot tome, Rusija se značajno manje oslanja na EU – manje za 5,3 posto. Južna Koreja i SAD učinile su pomake kako bi se dodatno udaljile od Kine dok geopolitičke napetosti nastavljaju rasti.
Kao što pokazuje rusko tržište nafte, geopolitičke napetosti mogu značajno uticati na trgovinu.
Iako je ruski izvoz sirove nafte ostao stabilan uprkos ratu, to je zahtijevalo promjenu glavnih trgovinskih partnera.
Potpisan ugovor o izgradnji vjetroparka “Ljubuša”
U narednim danima sastanak nadležnih o poskupljenju struje u RS
