Nafta, hrana i inflacija pod pritiskom: Posljedice sukoba u Iranu i dalje se šire

Cijene nafte snažno su porasle nakon pada proizvodnje u zemljama Perzijskog zaljeva i ograničenja transporta kroz Hormuški moreuz. Cijena barela Brenta nakratko je u aprilu premašila 120 dolara, dok ove godine u prosjeku iznosi oko 90 dolara, u odnosu na približno 70 dolara prošle godine.

Najviše su poskupjela prerađena goriva, posebno dizel, zbog nestašice srednjih destilata, prekida rada ruskih rafinerija nakon ukrajinskih napada te manjeg izvoza iz zemalja Perzijskog zaljeva.

Na početku sukoba snažno je poskupjelo i avionsko gorivo zbog važnosti zemalja Zaljeva za njegovu opskrbu. Ipak, povećanje proizvodnje i izvoza iz američkih rafinerija ublažilo je strahovanja od nestašice.

S približavanjem zime na sjevernoj hemisferi, novi poremećaji u transportu kroz Hormuški moreuz i mogući problemi s ruskom energetskom infrastrukturom mogli bi dodatno podići cijene lož-ulja i pojačati inflacijske pritiske.

Zastoj u transportu kroz Hormuz otežao je i isporuke gnojiva, ključnog za svjetsku poljoprivredu. U kombinaciji sa snažnim vremenskim fenomenom El Niño i novim problemima s izvozom žitarica zbog rata u Ukrajini, to bi moglo dodatno ugroziti poljoprivrednu proizvodnju.

Cijene hrane u julu su dostigle najviši nivo u više od tri godine, prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Stručnjaci, međutim, upozoravaju da bi posljedice ovih problema mogle biti još izraženije u narednom periodu.

FAO, prenosi Hina, upozorava da bi cijene hrane ponovo mogle snažno porasti. Prema procjeni JPMorgana, snažan El Niño mogao bi u najgoroj fazi povećati globalnu inflaciju cijena hrane za oko 0,7 posto.

Posljedice sukoba posebno su snažne u zemljama Perzijskog zaljeva. Izvoz Saudijske Arabije smanjen je za deset posto između prvog i drugog tromjesečja.

JPMorgan procjenjuje da je prodaja nekretnina u Dubaiju pala između 70 i 80 posto, dok Oxford Economics očekuje da će se katarska ekonomija ove godine smanjiti gotovo 30 posto zbog štete na plinskom postrojenju Ras Laffan.

Imovina koja se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u kriznim vremenima, poput visokokvalitetnih državnih obveznica, zlata i dolara, nije dosljedno ispunila tu ulogu, prenose Financije hr.

Dolar je od početka sukoba ojačao 1,4 posto u odnosu na vodeće svjetske valute, no analitičari ističu da je tome velikim dijelom doprinijelo slabljenje japanskog jena.

Američke državne obveznice, koje tradicionalno imaju važnu ulogu u investicijskim portfeljima, izgubile su 3,5 posto na osnovu ukupnog prinosa jer je viša inflacija smanjila očekivanja o smanjenju kamatnih stopa u SAD-u.

Cijena zlata od početka sukoba do jula pala je gotovo 25 posto, nakon što se od 2022. godine više nego utrostručila zbog zamrzavanja ruskih deviznih rezervi nakon invazije na Ukrajinu. U augustu je, međutim, ponovo porasla više od 15 posto zbog novih strahovanja od slabljenja vrijednosti dolara.