Naftna kriza prijeti svjetskoj ekonomiji: Moglo bi doći do globalne recesije

Evropske berze napravile su korak naprijed (londonski FTSE 100 istakao se rastom od dva posto), dok su se njujorške vratile u minus (također zbog pada dionica Nvidije, gdje su investitori ostali oprezni uprkos još jednoj rekordnoj dobiti), pri čemu su najviše izgubili finansijski sektor (rasprodaja je bila posebno vidljiva u petak – indeks banaka KBW pao je za pet posto) i sektor informacione tehnologije. S pozitivne strane izdvojio se energetski sektor, koji će vjerovatno nastaviti rasti u ponedjeljak, jer se očekuje značajan rast cijena nafte zbog napada na Iran.

Zatvaranje Hormuškog moreuza vodi u recesiju

Iranska revolucionarna garda jučer je objavila da je Hormuški moreuz zatvoren za brodove zbog napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, piše SEEBiz. Prošle godine kroz moreuz je prolazilo više od 14 miliona barela (od 159 litara) dnevno, što čini trećinu ukupnog globalnog izvoza sirove nafte morskim putem.

Zatvaranje Hormuškog moreuza moglo bi pogurati cijene nafte sa trenutnih 70 na više od 100 dolara po barelu. Ako bi se ovakva situacija nastavila duže vrijeme, globalna recesija bila bi neizbježna, a ti strahovi vjerovatno će izazvati pad berzanskih indeksa početkom nove sedmice.

Inflacija raste

Među makroekonomskim vijestima krajem sedmice izdvojila se informacija o rastu veleprodajne inflacije u Sjedinjenim Američkim Državama. Indeks proizvođačkih cijena (PPI) porastao je za čak 0,5 posto u januaru, a na godišnjem nivou PPI je povećan za 2,9 posto. Ekonomisti su očekivali mjesečni (i godišnji) rast od 0,3 posto.

PPI je dobar pokazatelj kakve cijene potrošači mogu očekivati u budućnosti. Sve je jasnije da su Trumpove carine utjecale na cijeli lanac snabdijevanja i da će nastaviti vršiti pritisak na inflaciju još neko vrijeme. Uz sve što se dešava na Bliskom istoku, inflacijska očekivanja (uz rast cijena nafte) dodatno su pogoršana.

Sumorniji izgledi za američko tržište

Analitičari UBS-a snizili su svoju procjenu američkog tržišta dionica, navodeći rizike povezane sa sve slabijim dolarom, visokim valuacijama kompanija, ali i politikom Bijele kuće. Drugim riječima, faktori koji su godinama gurali američke dionice ka snažnijem rastu u odnosu na druga tržišta sada slabe, uključujući i smanjenje obima otkupa vlastitih dionica od strane američkih korporacija. Najveća zabrinutost vezana je za dolar.

UBS predviđa da će euro do kraja prvog tromjesečja ove godine dostići 1,22 dolara. Kao i prošle godine, tržišta izvan Sjedinjenih Američkih Država i ove godine nadmašuju Wall Street. Isključujući američke kompanije iz indeksa MSCI World, taj indeks je ove godine porastao osam posto, dok je njujorški S&P 500 gotovo na istom nivou kao i početkom godine. Tokijski Nikkei ove godine porastao je 14 posto, a panevropski STOXX 600 više od šest posto.