Energetika.ba
Ključni posrednik

Oman igra veliku diplomatsku igru oko Hormuškog moreuza

Autor: Energetika.ba
Oman igra veliku diplomatsku igru oko Hormuškog moreuza
Foto: Arhiv

Reputacija neutralnosti Omana donijela mu je nadimak „Švicarska Bliskog istoka“.

Međutim, ova zemlja, koja se nalazi južno od Hormuškog moreuza, koristi namjerno nejasnu diplomatsku strategiju u raspravama o taksama za taj ključni pomorski prolaz, dok tržišta imaju „slijepu tačku“ za ono što bi se moglo dogoditi u narednom periodu, navode analitičari za CNBC.

Oman je godinama ključni posrednik u regionalnim krizama i ostaje jedna od rijetkih zemalja kojoj vjeruju i Teheran i Washington, koji želi osigurati nastavak protoka kroz moreuz nakon što je bio blokiran tokom rata, što je izazvalo globalnu energetsku krizu.

Smješten na jugoistočnoj obali Arapskog poluotoka, nasuprot Irana s druge strane moreuza, Oman učestvuje u zajedničkim pregovorima s Iranom o novom pomorskom sigurnosnom poretku, usred izvještaja da bi dvije zemlje mogle insistirati na uvođenju tranzitnih naknada.

Oman je saopćio da će svaki sporazum biti u skladu s međunarodnim pravom, iako mogućnost finansijskog sistema na plovnom putu kojim se obično prevozi oko 20% svjetske nafte izaziva zabrinutost.

Može li Oman naplaćivati naknade u Hormuškom moreuzu?

Analitičari navode da mogućnost Omana da uvede naknade za usluge ostaje unutar strogih pravnih ograničenja, s obzirom na to da je moreuz regulisan principom tranzitnog prolaza, koji ne dozvoljava državama da naplaćuju prolazak brodovima. Međutim, naknade za usluge mogle bi biti jedan od načina za zaobilaženje tog pravila.

Dania Thafer, izvršna direktorica Gulf International Foruma, istraživačkog centra iz Washingtona, rekla je da je stav Omana o naplati naknada ili sistemu taksi namjerno nejasan, prenosi SEEbiz.

„Imate regionalnu silu poput Irana, a zatim imate globalnu silu, SAD, koja vrši pritisak na Oman“, rekla je Thafer za CNBC u telefonskom intervjuu.

„Zbog toga pokušavaju koristiti određeni stepen strateške dvosmislenosti kako bi ostali izvan sukoba koliko god je moguće i kako ne bi ugrozili ove veoma snažne aktere.“

Ako zemlje Zaljeva i važni međunarodni akteri daju zeleno svjetlo Omanu, Thafer navodi da bi zemlja vjerovatno krenula naprijed s nekom vrstom sistema naknada za usluge u Hormuškom moreuzu.

Dodala je da bi, iako bi uvođenje taksi ili naknada bilo politički osjetljivo, tržišta „reagovala u skladu s tim“ na uslove koji ponovo omogućavaju siguran prolaz brodova.

Portparol omanskog Ministarstva vanjskih poslova nije bio dostupan za komentar kada ga je kontaktirao CNBC.

„Slijepa tačka“ tržišta nafte

Neil Quilliam, stručnjak za energetsku politiku i geopolitiku sa fokusom na Bliski istok i Sjevernu Afriku u Chatham Houseu, rekao je da kombinacija geografije i diplomatije daje Omanu uticaj na pravila i buduće aranžmane koji regulišu Hormuški moreuz.

„Tržišta obično cijene rizik poremećaja, ali manje pažnje posvećuju riziku upravljanja. To stvara slijepu tačku“, rekao je Quilliam za CNBC putem e-maila.

„Promjene u načinu upravljanja moreuzom, čak i ako su postepene i dogovorene, mogle bi promijeniti troškove, zahtjeve usklađenosti i dinamiku osiguranja bez dramatičnog sigurnosnog događaja“, dodao je.

Pozicija Omana između Irana i Washingtona

Sjedinjene Američke Države se odlučno protive bilo kakvim taksama u Hormuškom moreuzu.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa ranije je zaprijetila „agresivnim“ uvođenjem sankcija protiv Omana ako se utvrdi da pomaže Iranu u uspostavi sistema naplate.

„Sve zemlje trebale bi odmah odbaciti sve pokušaje Irana da poremeti slobodan protok trgovine“, rekao je ministar finansija Scott Bessent u objavi na platformi X 28. maja.

Prema uslovima memoranduma o razumijevanju između SAD-a i Irana, potpisanog 17. juna, Teheran ne može naplaćivati takse brodovima tokom 60 dana pregovora o trajnom rješenju.

Međutim, Iran je fokusiran na mogućnost međunarodnog priznanja svoje kontrole nad Hormuškim moreuzom, izvijestio je Reuters, pozivajući se na dva visoka iranska izvora. To uključuje mogućnost naplate naknada brodovima koji ulaze ili izlaze iz Zaljeva.

Andrew Leber, nerezidentni istraživač u Carnegiejevom programu za Bliski istok, rekao je da je Omanova reputacija posrednika „sve više zarobljena“ između iranskih zahtjeva i američkog protivljenja.

„Kao rezultat toga, vidimo omanske diplomate kako balansiraju između tvrdnje da neće biti taksi i sugestija da bi brodovi mogli plaćati naknadu koja bi se zvala drugačije“, rekao je Leber za CNBC putem e-maila.

On je dodao da Oman, zbog svoje geografije, ima direktan interes u dešavanjima oko Hormuškog moreuza, i sigurnosno i finansijski.

„Vrlo je vjerovatno da će Oman nastaviti podržavati neku vrstu iranskog plana o naknadama za usluge ili ga ublažavati dok ne dođe u direktan sukob s arapskim susjedima ili Sjedinjenim Američkim Državama“, zaključio je Leber.