Pad cijena nafte uslijed popuštanja iransko-izraleskih napetosti

Futuresi nafte Brent niži su za 67 centi, ili 0,77 posto te iznose 86,62 američka dolara po barelu. Prvomjesečni ugovor za naftu West Texas Intermediate (WTI) za svibanj, koji istječe u ponedjeljak, niži je za 63 centa, ili 0,76 posto i iznosi 82,51 dolara po barelu, dok je aktivniji junski ugovor niži za 64 centa, na 81,58 dolara po barelu.

“Cijene nafte Brent nisu uspjele zadržati svoj početni skok, uz široka očekivanja da bi geopolitičke napetosti između Izraela i Irana mogle nestati s obzirom na ukroćeni odgovor Irana. Uz to, tržišta nastavljaju opuštati premiju geopolitičkog rizika vezanu uz potencijalne poremećaje u opskrbi, što se čini malo vjerovatnijim u ovom trenutku “, rekao je za Reuters Yeap Jun Rong, tržišni strateg u IG-u.

Obje su referentne vrijednosti skočile za više od tri dolara po barelu rano u petak, nakon što su se čule eksplozije u iranskom gradu Isfahanu u onome što su izvori opisali kao izraelski napad, iako su dobici ograničeni nakon što je Teheran umanjio incident i rekao da ne planira uzvratiti.

“Veće povećanje zaliha sirove nafte u SAD-u od očekivanog također nije pomoglo stvari, s tim da se kratkoročno kretanje cijena činilo više pričom na strani ponude nego potražnje”, rekao je Yeap.

Zalihe sirove nafte u SAD-u porasle su za 2,7 miliona barela, pokazuju prošlotjedni podaci Uprave za energetske informacije, što je gotovo dvostruko više od očekivanja analitičara o porastu od 1,4 milijuna barela.

Predsjednik Federalnih rezervi (FED) Chicaga, Austan Goolsbee, u petak je signalizirao duži rok za smanjenje kamatnih stopa jer je “zaustavljen” rast inflacije, prenose Financije hr.

U subotu je Zastupnički dom američkog Kongresa usvojio paket pomoći za Ukrajinu i Izrael koji sadrži mjere koje bi saveznoj vladi omogućile proširenje sankcija protiv Irana i njegove proizvodnje nafte.

Ali tržišta su zanemarila vijest jer će učinak mjera, ako budu usvojene, ovisiti o tome kako se one tumače i provode. Razmatranje zakona u Senatu trebalo bi započeti u utorak.

Ruska firma Gazprom izvjestila je i da je njihova lokalna filijala morala zatvoriti više od dvadesetak bušotina za proizvodnju prirodnog plina u regiji Orenburg kako bi ih zaštitili od poplava.

Firma Gazprom dobycha Orenburg objavila je da se neke bušotine nalaze u plavnoj ravnici rijeke Ural.

Polje nafte i plinskog kondenzata Orenburg proizvodi deset milijardi kubičnih metara plina i 300.000 tona nafte i plinskog kondenzata godišnje. Još nije poznato kako će se ova informacija odraziti na cijene nafte, pogotovo u OPEC+ grupi.