Prema podacima Eurostata za prvu polovicu ove godine cijena električne energije u prosjeku je ostala gotovo ista, dok je plin pojeftinio.
Cijene plina za domaćinstva pale su na 11,43 eura po 100 kWh s 12,44 eura u drugoj polovici 2024., što je pad od 8,1 posto.
To signalizira povratak sezonskim fluktuacijama cijena plina, karakterističnim za razdoblje prije energetske krize 2022. godine, navodi Eurostat. Udio poreza i pristojbi u konačnim cijenama plina pritom se neznatno povećao, s 30,0 na 31,1 posto, što upućuje na daljnje smanjenje kriznih poreznih olakšica.
Kad je riječ o električnoj energiji, u prvoj polovici 2025. prosječna cijena za domaćinstva u EU ostala je stabilna na 28,72 eura za 100 kWh (−0,5 posto u odnosu na 28,87 u drugoj polovici 2024.). Udio poreza i pristojbi porastao je s 24,7 na 27,6 posto, pa se pad cijena 'prije poreza' sporije prelijeva na konačne račune. Time se nastavlja razdoblje stabilnosti cijena, iako su cijene još uvijek znatno iznad razina prije energetske krize 2022.
Cijene plina za kućanstva znatno su se razlikovale među državama članicama EU-a. Najskuplji je bio u Švedskoj (21,30 eura po 100 kWh), zatim u Nizozemskoj (16,17 eura) i Danskoj (13,06 eura). S druge strane ljestvice bili su Mađarska (3,07 eura po 100 kWh), Hrvatska (4,61 eura) i Rumunija (5,59 eura).
U usporedbi s prvom polovicom 2024., najveći rast cijena (u nacionalnim valutama) zabilježen je u Estoniji (+23,9 posto), Bugarskoj (+23,6 posto) i Švedskoj (+20,9 posto), dok su najveća pojeftinjenja zabilježena u Sloveniji (−12,7 posto), Austriji (−11,5 posto) i Češkoj (−10,9 posto).
U Hrvatskoj je u prvom polugodištu 2025. prosječna cijena električne energije za domaćinstva iznosila 21,03 eura za 100 kWh gledano prema PPS, pa je prema tom pokazatelju struja bila jeftinija u susjednoj Sloveniji. Eurostat navodi da se u većini članica vidi stabilizacija nakon šokova iz 2022. Dodatno, povlačenje izvanrednih mjera znači da se pad cijena 'prije poreza' sporije vidi na konačnim računima.
