U sljedeća dva mjeseca može se očekivati daljnji rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, pa bi barel "crnoga zlata" mogao doseći i vrijednost od 100 američkih dolara, upozorava se u najnovijem izvješću o stanju na tržištu nafte, koji su pripremili analitičari Raiffeisena.
"Ako se u sljedeća dva mjeseca dogodi dodatno smanjenje proizvodnje nafte, ili ako, zbog američkih sankcija, značajnije padne iranski izvoz nafte, onda se može očekivati rast cijena barela sirove nafte na barem 90 USD", kaže se u izvješću Raiffeisena.
Procjena je stručnjaka Raiffeisena da će se barelom "crnoga zlata" u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju trgovati po prosječnoj cijeni od 80 USD. Pritom se upozorava da je stanje na svjetskom naftnom tržištu prilično usijano, kao i da je na strani ponude sve spremno za značajan rast cijena nafte. S jedne strane, Iran, jedan od najvećih izvoznika nafte, nalazi se na udaru novih američkih sankcija, dok se, s druge strane, Saudijska Arabija, nakon ubojstva novinara Jamala Khashoggija, mora pokazati Zapadu kao pouzdan partner, što bi za posljedicu moglo imati i povećanje proizvodnje nafte u toj zemlji u narednim tjednima i mjesecima, primjećuju u Raiffeisenu.
Prognoze stručnjaka Raiffeisena za naredne godine nešto su manje pesimistične, pa tako u 2019. očekuju prosječnu cijenu barela nafte od 72 USD. Na sličnim bi se razinama cijene "crnoga zlata" trebale održati i u narednim godinama. Naravno, pod pretpostavkom da ne bude većih geopolitičkih potresa.
Kako god bilo, i domaći stručnjaci upozoravaju da je vrijeme razmjerno pristupačnih cijena naftnih derivata iza nas, te da se moramo naviknuti na više cijene naftnih derivata.
- Puno će, naravno, ovisiti o geopolitičkim kretanjima, no vjerujem da će cijene sirove nafte doseći razinu od 90 do 100 USD po barelu i na otprilike toj razini ostati u narednih godinu ili dvije. Posljedice toga osjetit ćemo i mi - kaže za Jutarnji list Davor Štern, energetski stručnjak.
Više cijene nafte, ma kako taj rast bio umjeren, odrazit će se i na raspoloživi dohodak građana, kojima će, upozoravaju ekonomisti, ostati manje novca za kupnju drugih roba i usluga. Doduše, nitko od domaćih makroekonomista s kojima smo razgovarali ne očekuje neke dramatične skokove cijena nafte, pa samim tim ni veći učinak na hrvatsko gospodarstvo, no Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke, ipak upozorava da se moramo pomiriti s time da će cijene nafte biti više od onih na koje smo navikli proteklih godina. Dobar dio gospodarskog oporavka, kroz koji su i Hrvatska, i Europa, prošle proteklih godina, podsjeća Šantić, temeljio se upravo na razmjerno niskim cijenama nafte.
- U budućnosti možemo očekivati nešto više cijene nafte nego u prijašnjem razdoblju - ističe Šantić.
Njegova je prognoza da ćemo ovu godinu zaključiti sa stopom inflacije od 1,7 posto, dok bi ona u sljedećoj godini trebala iznositi 1,8 posto. No, samo dio razloga tog blagog rasta otpadat će na cijene nafte, budući da nas u sljedećoj godini, objašnjava Šantić, čekaju i više trošarine na cigarete i alkohol, a vjerojatno i rast dijela administrativno utvrđenih cijena, prenosi Jutarnji list.
S druge strane, Hrvoje Stojić, makroekonomist Addiko Banka, računa da će se cijene nafte u sljedećoj godini stabilizirati, a posljedica toga bit će i nešto sporiji rast cijena na malo u 2019. u odnosu na 2018. godinu. Drugim riječima, Stojić u sljedećoj godini ne očekuje naftni šok, pa njegove prognoze govore da bi stopa inflacije u ovoj godini trebala iznositi 1,5 posto, od čega je otprilike polovica rasta posljedica skoka cijena "crnoga zlata", dok bi stopa inflacije u 2019. ipak trebala biti nešto manja, 1,2 posto.
- Rast cijena nafte već se odrazio na cijene roba i usluga, ali nekog velikog učinka ipak nije bilo. Tome je pridonijelo i jačanje konkurencije na tržištu, koja je rušila cijene - zaključuje Stojić, dodajući kako ne očekuje značajniji utjecaj viših cijena nafte ni na inflaciju, ni na gospodarstvo u cjelini.
Ne dogodi li se, dakle, na svjetskoj geopolitičkoj pozornici nešto što se u ovom trenutku ne može predvidjeti, u narednim godinama ne bismo trebali strahovati od novih naftnih šokova. Ipak, naftne ćemo derivate nastaviti plaćati skuplje nego što smo navikli posljednjih godina. Zbog toga ćemo imati manje novca i za kupnju drugih roba i usluga.
Energetika.ba
Potpisan ugovor o izgradnji vjetroparka “Ljubuša”
