Cijene nafte neznatno su veće u petak i kreću se prema sedmičnom rastu većem od četiri posto, nakon što su ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu naveli Moskvu da ograniči izvoz goriva te je približili smanjenju proizvodnje sirove nafte.
Terminski ugovori za Brent sirovu naftu veći su za 21 cent, te se njima trguje po cijeni od 69,63 američka dolara (64,88 eura) po barelu, dok su terminski ugovori za američku WTI sirovu naftu skuplji za 32 centa. Ovom se sirovom naftom trguje po cijeni od 65,30 dolara (60,84 eura) po barelu.
„Rast cijena poduprt je kontinuiranim ukrajinskim napadima dronovima na rusku naftnu infrastrukturu, upozorenjem NATO-a Rusiji da je spreman odgovoriti na buduća kršenja svog zračnog prostora te ruskom odlukom o obustavi izvoza ključnih vrsta goriva“, izjavio je analitičar IG-a Tony Sycamore.
Oba referentna tipa nafte vjerovatno će zabilježiti najveći sedmični rast od sedmice koja je završila 13. juna, kada je Brent skočio za 11,7 posto, a WTI za 13 posto, nakon razmjene zračnih napada između Izraela i Irana.
Rusija će do kraja godine uvesti djelomičnu zabranu izvoza dizelskog goriva te produžiti postojeću zabranu izvoza benzina, izjavio je u četvrtak potpredsjednik vlade Aleksandar Novak, prenose Financije hr.
Smanjenje kapaciteta prerade nafte približio je Moskvu smanjenju proizvodnje sirove nafte, objavio je Reuters, dok se nekoliko ruskih regija već suočava s nestašicama određenih vrsta goriva.
Upozorenje NATO-a o mogućem odgovoru na daljnja kršenja svog zračnog prostora dodatno je pojačalo napetosti povezane s ratom u Ukrajini i Rusiji te povećalo izglede za nove sankcije ruskoj naftnoj industriji, izjavio je analitičar ANZ-a Daniel Hynes.
Oba su referentna tipa ove sedmice također dosegnula najviše razine od 1. augusta, potaknuta neočekivanim padom sedmičnih zaliha sirove nafte u SAD-u, kao i ukrajinskim napadima na rusku energetsku infrastrukturu.
Djelomično ograničavajući rast cijena, američki BDP porastao je u drugom tromjesečju po revidiranoj godišnjoj stopi od 3,8 posto, objavio je Ured za ekonomske analize pri Ministarstvu trgovine.
Jači od očekivanih ekonomski pokazatelji mogli bi navesti američku centralnu banku na oprez u daljnjem smanjenju kamatnih stopa. Evropska centralna banka je prošle sedmice snizio ključnu stopu za 25 baznih bodova, što je bilo prvo smanjenje od prosinca, te je signalizirao daljnja sniženja u narednom razdoblju.
Najava Regionalne vlade Kurdistana u četvrtak da će se izvoz nafte nastaviti unutar 48 sati također je izvršila pritisak na cijene.
„Geopolitičke napetosti poništile su ranije gubitke nakon postizanja povijesnog sporazuma o nastavku izvoza iz iračkog Kurdistana, čime bi se na globalno tržište moglo vratiti do 500 tisuća barela dnevno“, naveo je Hynes iz ANZ-a u bilješci klijentima.
