SAD je i u maju nadmašio Saudijsku Arabiju u izvozu nafte i naftnih derivata te potvrdio prvo mjesto na svjetskoj ljestvici, treći mjesec zaredom, pokazali su u četvrtak podaci kompanije za prikupljanje podataka o pomorskom saobraćaju Vortexa.
Preuzimanje titule najvećeg izvoznika predstavlja zaokret za SAD, koji je desetljećima ovisio o bliskoistočnoj nafti i početkom 70-ih godina prošlog stoljeća pretrpio težak udarac budući da su mu pojedine članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) uvele naftni embargo zbog podrške Izraelu, ističe Reuters.
Američki izvoz nafte i goriva porastao je u maju na oko 10,5 miliona barela dnevno, pokazali su podaci Vortexe, čime je SAD treći mjesec zaredom zadržao titulu najvećeg svjetskog izvoznika. Ruski izvoz bio je u maju oko sedam miliona barela dnevno, izračunao je Reuters. Izvoz iz Saudijske Arabije iznosio je 5,9 miliona barela dnevno, prema podacima Vortexe.
U cijeloj 2025. godini Saudijska Arabija izvozila je oko 8,1 milion barela dnevno, a Sjedinjene Američke Države 6,6 miliona barela dnevno. Ruski izvoz iznosio je oko 5,8 miliona barela dnevno, pokazuju Vortexini podaci.
U uslovima poremećaja u isporukama nafte i naftnih derivata kroz Hormuški tjesnac, brojne zemlje okrenule su se američkim dobavljačima. Tako je od marta, prema procjenama američke uprave za energetiku, američki neto izvoz naftnih derivata u prosjeku iznosio 6,2 miliona barela dnevno.
Prema prognozama američke agencije, neto izvoz naftnih derivata trebao bi u cijeloj godini iznositi u prosjeku 5,6 miliona barela dnevno i biti veći za 600 hiljada barela dnevno nego u 2025. Obim izvoza trebao bi ujedno biti najveći otkako se vodi evidencija.
Od početka rata na Bliskom istoku porasla je i potražnja za američkom sirovom naftom, izvijestila je američka uprava za energetiku, uz rast američkog izvoza u aprilu na 5,4 miliona barela dnevno, te pad uvoza na 5,6 miliona barela dnevno. Ove godine američki neto uvoz sirove nafte trebao bi iznositi u prosjeku 1,4 miliona barela dnevno, predviđa američka uprava za energetiku, i biti manji za 800 hiljada barela nego lani.
Saudijska Arabija i Rusija uveliko su zaostajale za američkim kompanijama u povećanju proizvodnje i mnogo prije početka američko-iranskog rata, napominje Reuters. Proizvodnja nafte i naftnih derivata u SAD-u gotovo je utrostručena od 2000. godine i dostigla oko 22 miliona barela dnevno. Saudijska proizvodnja nafte i derivata u istom se periodu uglavnom kretala između 10 i 12 miliona barela dnevno, u zavisnosti od OPEC-ovih kvota.
Ruska proizvodnja nafte i derivata porasla je u periodu od 2000. do 2010. godine sa šest miliona na 10 miliona barela dnevno, a zatim je od 2010. do 2020. porasla za još dva miliona barela dnevno, no od 2020. uglavnom stagnira i zatim je pala ispod 10 miliona barela dnevno.
Svjetska potražnja za naftom dostigla je prošle godine 104 miliona barela dnevno, porastavši sa 87 miliona barela dnevno koliko je iznosila 2010. godine. To znači da su najveći dio globalnog rasta potražnje u proteklih 15 godina pokrivali američki bareli, nakon procvata proizvodnje nafte iz škriljaca.
Godine 2015. SAD je ukinuo četrdesetogodišnju zabranu izvoza, uvedenu tokom OPEC-ovog embarga, a deset godina kasnije postao najveći svjetski izvoznik. Za razliku od Saudijske Arabije i Rusije, gdje država u potpunosti ili djelimično diktira proizvodnju i izvoz nafte, američki naftni procvat zasniva se na odlukama privatnih kompanija koje se prvenstveno temelje na profitu, napominje Reuters.
Kad cijene nafte porastu, američke kompanije odgovaraju većom proizvodnjom, pa cijene ponovo kreću silaznom putanjom. Kad su cijene niske, američke kompanije smanjuju proizvodnju pa cijene rastu, objašnjava Kenneth Medlock III, stručnjak za ekonomiju energetike i resursa pri institutu za javnu politiku Baker. „Njihova uloga uveliko nalikuje onoj OPEC-a i Saudijske Arabije u odnosu prema višku proizvodnih kapaciteta, ali riječ je više o tržišnom mehanizmu nego strateškom alatu“, rekao je stručnjak.
Od početka rata u Ukrajini 2022. godine evropske zemlje sve se više oslanjaju na barele iz SAD-a i od početka ove godine gotovo polovina američkih isporuka nafte odlazi na odredišta u Evropi. Još 2021. godine udio Evrope u američkom izvozu iznosio je 37 posto.
Azijske zemlje nekada su većinu nafte kupovale na Bliskom istoku, a sada naručuju sve više barela od američkih dobavljača. U maju je tako udio Azije u američkom izvozu nafte iznosio oko 46 posto, u odnosu na oko 37 posto u istom lanjskom mjesecu.
