Trump pritiska Evropu da oslobodi rezerve dizela: Prijetio zabranom američkog izvoza

Pritisak je podijelio i razljutio evropske lidere, uvukao naftne kompanije u spor i izazvao optužbe za „ucjenu“. Čini se da je Trump pritom ipak ostvario cilj.

Visoki zvaničnici Bijele kuće vršili su pritisak na evropske vlade da otvore svoje strateške rezerve, tvrdi za Politico deset rukovodilaca iz naftne industrije i evropskih vladinih zvaničnika koji su, pod uslovom anonimnosti, govorili o pregovorima. Njihova taktika na kraju je dovela do toga da zemlje G7 najave oslobađanje 100 miliona barela dizela i sirove nafte iz strateških rezervi tokom naredna četiri mjeseca.

Cijene dizela dosegnule su rekordne nivoe zbog rata koji je Trumpova administracija početkom ove godine pokrenula protiv Irana, kao i zbog ruskog rata protiv Ukrajine. Oba sukoba prouzrokovala su veliku štetu rafinerijama goriva na Bliskom istoku i u Evropi.

Evropske diplomate bile bijesne zbog zahtjeva Bijele kuće

„Jedan evropski diplomata zahtjev Bijele kuće da se rezerve oslobode, uz prijetnju zabranom američkog izvoza, izričito je nazvao ucjenom“, rekao je za Politico zvaničnik upoznat s razgovorima zvaničnika EU-a za energetiku.

Tokom tog sastanka zvaničnici su razmatrali kako udovoljiti predsjedniku Donaldu Trumpu, a da pritom ne izgledaju kao da popuštaju njegovim prijetnjama. Drugi su se pitali može li se vjerovati predsjedniku da neće zabraniti izvoz dizela čak i ako ispune njegove zahtjeve.

Evropske diplomate bile su, naime, privatno bijesne zbog zahtjeva Bijele kuće. Neke evropske prijestolnice, među kojima je i Berlin, interno su se usprotivile tom zahtjevu tokom hitnih razgovora, tvrdeći da je ultimatum Trumpove administracije pokušaj smirivanja američkih birača ogorčenih zbog visokih cijena energije uoči predstojećih izbora za Kongres.

Dogovor je razljutio i najmanje jednog evropskog trgovca dizelom.

„Znači, sada vrše pritisak na EU da ih izvuče iz nevolje. I prijete zabranom američkog izvoza kako bi ih na to prisilili. Pa, to se zove ucjena“, ustvrdio je.

Evropski zvaničnik: Američki pristup bio je haotičan

„Bijela kuća na situaciju gleda drugačije. Evropljani imaju drugačiju stratešku rezervu od SAD-a. Imaju ogromnu količinu rafiniranih proizvoda, posebno dizela, i zato smatramo da sada imaju prostora pomoći svjetskoj ekonomiji“, uzvratio je Kevin Hassett, direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća Bijele kuće.

Jedan evropski zvaničnik za energetiku naglasio je da je ukupni američki pristup bio „haotičan“. Umjesto da svoje zahtjeve iznesu preko Međunarodne agencije za energiju (IEA), tradicionalnog mjesta za koordinirano oslobađanje rezervi, američki zvaničnici kontaktirali su države pojedinačno, telefonski ili lično, iznoseći im ideje i prijedloge koji su se mijenjali iz dana u dan.

U zahtjevu koji je u srijedu u Berlinu iznio američki ministar energetike Chris Wright tražilo se oslobađanje 120 miliona barela, rekao je jedan evropski zvaničnik. Kasno navečer sljedećeg dana američki zvaničnici direktno su kontaktirali francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i zatražili oslobađanje 100 miliona barela, naveo je drugi zvaničnik.

Na kraju su evropski lideri, uprkos odluci velikih članica EU-a da u četvrtak odlučno odgovore i „podignu“ pitanje na nivo IEA-e, već sljedećeg dana popustili.

Američki zvaničnik: Nafta mora brzo krenuti

Prema riječima jednog visokog vladinog zvaničnika iz zemlje članice G7, odluka je bila odbrambena. Složio se da je dogovor pomogao Trumpu uoči izbora za Kongres, ali da je istovremeno zaštitio saveznike iz G7 od prijetnje američkom zabranom izvoza.

Visoki američki zvaničnik, koji je govorio anonimno jer nije bio ovlašten javno istupati, uvjeren je da evropski zvaničnici moraju djelovati odmah jer „nafta mora brzo krenuti“ te da bi mogle biti potrebne i dodatne mjere.

„Pomno ćemo pratiti provedbu i stanje na tržištu. Ako budu potrebna dodatna oslobađanja dizela, Sjedinjene Države očekuju da će naši partneri biti spremni djelovati“, potvrdio je.

Glasnogovornik Bijele kuće Taylor Rogers istakao je da će mjere donijeti potrebno olakšanje od visokih cijena.

„Predsjednik Trump uvijek pregovara o dogovorima koji služe najboljim interesima američkog naroda. To će povećati ponudu na tržištu i sniziti cijene dizela“, napisao je na društvenim mrežama.

Macron: Ton našeg razgovora nije bio prijeteći

Ipak, neki diplomati EU-a koji su bili upoznati s hitnim razgovorima rekli su da oslobađanje novih količina nafte zapravo nije stvarna pobjeda SAD-a. Prema njihovim riječima, riječ je o potvrdi ranije obaveze iz marta da se oslobodi 400 miliona barela, od čega većina nikada nije dospjela na evropska tržišta jer nije mogla konkurisati jeftinijoj američkoj sirovoj nafti.

Macron je odbacio tvrdnju da je Bijela kuća prijetnjama natjerala lidere G7 da posegnu za svojim zalihama.

„Ton našeg razgovora nije bio prijeteći, bio je konstruktivan. Svi smo se zajedno obavezali osloboditi te strateške rezerve u omjerima koje sam spomenuo. Nema zabrane izvoza. Predsjednik Trump bio je o tome vrlo jasan“, poručio je Macron.

Wright se javno protivi zabrani izvoza, tvrdeći da bi ona u konačnici dovela do viših cijena goriva. Bessent, kojem je Trump prošlog mjeseca naložio da vodi studiju o tome kako bi zabrana izvoza utjecala na ekonomiju, također smatra da bi zaustavljanje američkih isporuka dizela bilo loša ideja. Ipak, prema riječima više ljudi iz američke naftne industrije, Bessent bi proveo Trumpovu odluku o tom pitanju.

Trumpovi ministri sastali se s čelnicima naftnih kompanija

Wright i Bessent sastali su se ove sedmice i s čelnicima naftnih kompanija, potvrdili su jedan izvršni direktor iz industrije i jedan evropski zvaničnik upoznat sa sastancima. Ministri su vršili pritisak na čelnike kompanija da kontaktiraju svoje evropske kolege i savjetuju im da oslobode dizel iz svojih zaliha kako bi se snizile cijene.

„Pokušavaju iskoristiti kontakte direktora svojih kompanija kako bi izvršili pritisak na EU“, kazao je izvršni direktor iz industrije neposredno prije nego što je G7 objavio da će posegnuti za svojim zalihama.

Poruka administracije, dodao je, bila je: „Bolje vam je da pritisnete svoje prijatelje u EU-u ili ćemo vas zeznuti zabranom“.

Naftna industrija pokušava uvjeriti Bijelu kuću da bi zabrana izvoza dizela mogla sniziti cijene na benzinskim pumpama, ali da bi se vrlo brzo obila o glavu jer bi rafinerije goriva bile prisiljene usporiti proizvodnju nakon gubitka svojih glavnih inozemnih tržišta.

To bi također prouzrokovalo veliku ekonomsku štetu u Evropi i Latinskoj Americi, koje su kupci američkog benzina i dizela.