Ubistvo u Bagdadu izazvalo strah zbog cijena nafte, ali je stanje stabilnije nego što se čini

Ubistvo utjecajnog iranskog generala Qassema Soleimanija jučer u Bagdadu već je negativno utjecalo na svjetska tržišta, a najveće posljedice mogle bi se desiti po cijene nafte. Analitičar smatraju da je rizik nešto manji nego ranije, ali da tek treba vidjeti u kojem smjeru će se situacija razvijati.

Još jučer cijene nafte na svjetskom tržištu su porasle za više od četiri posto nakon objavljivanja vijesti da su SAD ubile komandanta iranskih snaga Quds. U Londonu je cijena sirove nafte Brent iz Sjevernog mora veća za 4,4 posto i bila je 69,16 dolara po barelu. U New Yorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za 4,3 posto i iznosila 63,84 dolara po barelu.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže kako su dva bitna faktora koja određuju rast cijena nafte na globalnom tržištu – rast potražnje i strah od pada ponude.

“Rast potražnje za ovim energentom je prije svega uzrokovan ekonomskim rastom u Aziji (Kine i Indije), dok se sistemski rizici za ponudu uglavnom vežu za zemlje poput Venecuele, Iraka, Irana i Nigerije. Naravno, pored navedenih niz je drugih faktora i radnji koje mogu utjecati na ovu cijenu koja se formira na dnevnoj osnovi”, kaže on.

Volativnost tržišta raste od 80-tih godina naovamo, nastavlja on. Od septembarskih napada dronova u Saudijskoj Arabiji, nije bilo značajnijih negativnih signala koji bi uzrokovali nagli rast cijena nafte.

“Vjerujem da smo trenutno u fazi kada se veoma pažljivo prati šta će se desiti tj. da li će doći do konflikta, ratnih sukoba koji bi značajno poremetili ponudu nafte na globalnom tržištu. Ono što je interesantno je da u ovom trenutku nema straha od sukoba širih razmjera, međutim napadi dronova od prošle godine su pokazali da je naftna infrastruktura u regionu veoma ranjiva. Dronovi su promjenili paradigmu napada na naftna postrojenja, unoseći strah među trgovcima naftom”, navodi Čavalić.

Posljedično, strahuje se od takvi napada iz Irana. Naravno, historija pokazuje da bilo kakva reakcija od strane Irana uvijek nosi određeni rizik po cijenu nafte.

“Ipak, bitno je napomenuti da je izloženost manja u odnosu na ranije periode i to zbog veće energetske neovisnosti SAD-a. Bilo kakav rast cijena nafte pogoduje proizvođačima prije svega, kao i državnim budžetima, barem u kratkom roku, dok sa druge ultimativnu cijenu plaćaju potrošači. Teško je bilo šta prognozirati, ali moguće da uslijed daljeg jačanja cijena, OPEC privremeno obustavi raniju odluku o smanjenju proizvodnje u 2020-toj i tako pokuša stabilizirati tržište”, smatra on.

Dodaje kako u slučaju značajnijeg rasta cijene nafte na globalnom tržištu, u periodu od sedmicu-dvije, dolazi do promjene cijena proizvoda na bazi nafte, te bosanskohercegovački prodavci vrše korekciju cijena. Praksa pokazuje da se uvijek kasni u slučaju obrnutog scenarija tj. pada cijena nafte na globalnom tržištu.

“To može uzrokovati rast cijena proizvoda ili usluga shodno rastu transportnih troškova, pad konkurentnost, potencijala ekonomskog rasta i slično. Na mikro planu, građanima ostaje manji dio raspoloživog dohotka za neke druge namjene. Opet, moram naglasiti, zasada ne znamo u kojem će se pravcu sve ovo kretati, uslovi su bitno drugačiji u odnosu na ranije periode. Na kraju je također bitno naglasiti da se u posljednjih mjesec dana dosta toga se dešavalo na tržištu nafte, prije svega aktivnosti OPEC-a, ali i uspješna prodaja manjeg dijela dionica od Saudi Aramco”, zaključio je Admir Čavalić.

Energetika.ba / Klix.ba