Zašto država ne amortizuje "divljanje" cijena nafte i da li postoje monopolski klanovi

Nagli porast cijena nafte u BiH, što je rezultat cijene barela nafte na svjetskom tržištu, evocirao je uspomene na nedavno usvojene izmjene Zakona o akcizama, označivši SDA, SBB, HDZ, HDZ 1990 i SNSD kao glavne krivce zbog toga što su cijene nafte za godinu povećane za blizu 0,50 KM po litru. Bh. vlasti nisu mogle utjecati na cijene nafte na međunarodnom tržištu, ali su mogle amortizovati skok cijena.

Anto Domazet, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, izjavio je za Klix.ba da su koncem 2017. godine usvojene izmjene i dopune Zakona o akcizama BiH doprinijele ukupnom povećanju cijene.

"Izmjene i dopune Zakona o akcizama doprinijele su povećanju cijena nafte u Bosni i Hercegovini, od ukupnog povećanja, za blizu 0,20 KM po litru. Sve ostalo su efekti usaglašavanja sa kretanjima cijena derivata na tržištu", kategoričan je profesor.

Karteli cijena

Profesor Domazet objašnjava da je jedino što su institucije mogle da urade glede povećanja cijena nafte jeste da istraže monopolsko dogovaranje.

"Institucije su mogle da istraže da li postoje karteli cijena zbog čega se uglavnom pojavljuju cijene na istom nivou u jednom entitetu, i u drugom, odnosno postoje male varijacije između cijena koje nude pojedini proizvođači. Tu jedino vidim mogućnost da institucije djeluju, inače ostalo su sve utjecaji eksternog tržišta", kazao je profesor Domazet, dodavši da smo takvu situaciju imali sredinom prošle decenije.

Upitan da li se protivio usvajanju izmjena i dopuna Zakona o akcizama, Domazet podsjeća da se protivio tome što nije bilo nikakvog izvještaja o tome gdje su utrošena do tada prikupljena sredstva od akciza i za šta će koristiti novoprikupljena sredstva od akciza.

"Zakon je usvojen a da se nije znalo kakvi su njegovi efekti i koja je njegova namjena. To vam je kao po principu gusaka u magli, koje bez ikakve orijentacije usvajaju vrlo važne zakone koji utječu na ekonomiju i na građane", kazao je profesor Domazet.

Naftne rezerve

Bh. vlasti su, također, mogle intervenisati državnim rezervama nafte i tako amortizovati rast cijena, ali je problem što niti jedan bh. entitet nema zalihe nafte i derivata od nafte.

U Federaciji BiH je od augusta 2014. godine uvedeno plaćanje takse u iznosu od 0,01 KM po litru naftnih derivata, što je definirano Zakonom o naftnim derivatima FBiH, s ciljem da se uspostave rezerve naftnih derivata. Nakon skoro četiri godine otkako je zakon stupio na snagu, zalihe kojima raspolaže Operator - Terminali Federacije su prazne. Do kraja 2017. prikupljeno je, po tom osnovu, ukupno 27.864.962 KM.

Jedine aktivnosti koje vlasti u Federaciji BiH rade da bi uspostavile rezerve naftnih derivata jeste to što su, zbog navodno niske cijene izdvajanja takse po litru naftnih derivata, uputili prijedlog izmjene i dopune Zakona o naftnim derivatima koji bio povećao takse.

Napominjemo, to bi dovelo do novih poskupljenja.

Energetika.ba / Klix.ba